Bedeković napustio Reformiste! Trči li u zagrljaj SDP-u?????
Iako se još donedavno “kleo” u Radimira Čačića i Reformiste željko Bedeković je istupio iz stranke a javnost je obavijesti preko društvenih mreža.
-Danas sam službeno poslao svoju ispisnicu iz Narodne stranke – Reformisti. Odluka je postala neizbježna jer se duboko ne slažem s trenutnim smjerom i politikom Županijske organizacije. Moje daljnje djelovanje u Skupštini bit će vođeno isključivo interesima građana i osobnim uvjerenjima – poručio je Bedeković koji je zahvaljujući svom političkom angažmanu u vremenu kada je Čačić bio župan dobio zaposlenje u županiji.
Izgleda da tada njegovo neslaganje sa strankom nije imalo takvu dubinu jer je kasnije, nekoliko godina poslije, dobio mjesto predsjednika Uprave Razvojne agencije Sjever gdje je i danas. U to vrijeme SDP i Reformisti politički su surađivali u Gradu Varaždinu.
Bedeković je i danas predsjednik Uprave u Razvojnoj agenciji Sjever koja, prema neslužbenim informacijama ima problema sa isplatom plaća zaposlenicima, ali to je tema za neki drugi članak.
Da nešto ne “štima” na relaciji Bedeković-Reformisti mogli se zaključiti već u utorak kada je smijenjen s mjesta Kluba te stranke u Skupštini Varaždinske županije a na njegovo je mjesto došao Luka Brezovec.
Inače, već ranije se neslužbeno govorilo da će Bedeković završiti u zagrljaju SDP. Vrijeme će pokazati jesu li glasine bile točne……
s.kalajdžija/vžaktualno.hr
FOI predvodi odgovornu primjenu umjetne inteligencije u visokom obrazovanju
Fakultet organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu posljednjih mjeseci provodi niz konkretnih iskoraka u području primjene umjetne inteligencije u visokom obrazovanju.
Razvoj vlastitih AI rješenja za nastavu, uvođenje inteligentnih digitalnih sustava za upravljanje informacijama te donošenje jasnih smjernica za odgovorno korištenje umjetne inteligencije u nastavi i studentskim radovima dio su šire strategije kojom FOI sustavno integrira nove tehnologije u akademsko okruženje.
– Cilj ovih inicijativa nije samo primjena novih alata, već stvaranje održivog i odgovornog modela korištenja umjetne inteligencije koji istovremeno podupire kvalitetu nastave, akademski integritet i učinkovitost institucije – ističe dekanica FOI-ja Marina Klačmer Čalopa.
AI savjetnik za studente u sustavu Moodle
Jedan od takvih projekata je razvoj AIVA-e (AI Virtual Advisor), prvog AI savjetnika s pedagoški utemeljenim funkcionalnostima namijenjenog korištenju u sustavu Moodle. Rješenje je razvijeno u suradnji istraživačko-razvojnog tima Laboratorija za napredne tehnologije u obrazovanju FOI-ja i austrijske tvrtke GTN Solutions.
AIVA studentima pruža brzu, personaliziranu i pouzdanu podršku u velikim kolegijima, dok nastavnicima pomaže smanjiti administrativno opterećenje i broj repetitivnih upita. Sustav je osmišljen kao savjetodavni sloj koji nadopunjuje rad nastavnika, a ne kao njegova zamjena.
Za razliku od generičkih chatbotova, AIVA se temelji na teoriji samoreguliranog učenja (Self-Regulated Learning – SRL). Studentima pomaže u planiranju obveza, praćenju napretka i razumijevanju kriterija kolegija, uključujući rokove, pragove prolaska i način ocjenjivanja.
Sustav je trenutačno implementiran na više od 20 kolegija na FOI-ju te ga koristi oko 1.000 studenata različitih studijskih programa. Posebna pažnja posvećena je transparentnosti i zaštiti podataka – AIVA koristi isključivo informacije iz kolegija i pravila definirana od strane nastavnika te je u potpunosti usklađena s GDPR-om.
Razvojni tim predvodi profesor Igor Balaban, a u projektu sudjeluju Miran Zlatović i asistent Marko Matus, dok je GTN Solutions kao Moodle partner realizirao tehničku implementaciju sustava.
Pametni sustavi za upravljanje dokumentima i informacijama
Paralelno s razvojem AI alata za nastavu, FOI je započeo i s uvođenjem novog sustava za upravljanje dokumentima dokumenti.foi.hr, koji omogućuje brže i učinkovitije pretraživanje službenih dokumenata Fakulteta.
Sustav omogućuje sigurno pohranjivanje i klasifikaciju dokumenata, automatsko generiranje metapodataka te napredno pretraživanje uz pomoć integriranog AI asistenta koji korisnicima pomaže pronaći dokumente i tumačiti njihov sadržaj.
Za više od 2.600 studenata te više od 160 zaposlenika i suradnika FOI-ja to znači jednostavniji pristup pravilnicima, obrascima i drugim važnim informacijama bez dugotrajnog pretraživanja različitih repozitorija. Nakon završetka testne faze sustav će u potpunosti zamijeniti postojeće repozitorije dokumenata dostupne na mrežnim stranicama fakulteta.
Istodobno je unaprijeđen i računovodstveni sustav za praćenje realizacije programskih ugovora, koji omogućuje transparentnije praćenje financijskih pokazatelja i automatski izračun postotka izvršenja planiranih sredstava.
Razvoj i implementaciju ovih rješenja provela je Služba za inovacije, projekte i informacijske tehnologije FOI-ja, pod vodstvom Darka Grabara.
Jasna pravila za odgovornu primjenu umjetne inteligencije
Uz razvoj tehnoloških rješenja, FOI je donio i dokument „Smjernice za korištenje umjetne inteligencije u nastavi i studentskim radovima“, kojim se sustavno uređuje primjena AI alata u obrazovnim aktivnostima, provjerama znanja te izradi studentskih radova.
Smjernice uvode jasan model razina korištenja umjetne inteligencije te definiraju uvjete i ograničenja primjene AI alata u nastavi, pisanim provjerama znanja te završnim i diplomskim radovima. Dokument također donosi konkretne primjere dopuštene primjene umjetne inteligencije u različitim vrstama zadataka i kolegija.
Poseban naglasak stavljen je na transparentnost korištenja AI alata. Studenti su obvezni jasno navesti korištene alate, opisati način njihove primjene u metodologiji rada te ih pravilno referencirati u literaturi i dijelovima rada u kojima su korišteni.
Smjernice dodatno obuhvaćaju etička i pravna pitanja, uključujući zaštitu privatnosti i povjerljivih podataka, kibernetičku sigurnost te postupke u slučaju zlouporabe tehnologije.
– Ovakav integrirani pristup omogućuje studentima i nastavnicima korištenje prednosti umjetne inteligencije uz očuvanje ključnih vrijednosti akademske zajednice: transparentnosti, odgovornosti i kvalitete obrazovanja. Daljnji razvoj AI sustava na FOI-ju planira se kroz međunarodne projekte i suradnje, s ciljem stvaranja modela primjene umjetne inteligencije u visokom obrazovanju koji će biti relevantan i izvan nacionalnog konteksta – naglašava dekanica.
vzaktualno.hr
Županija brine o budućnosti međimurskog konja – potpisan novi ugovor
U četvrtak su župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja “Međimurec” Matija Ladić potpisali ugovor vrijedan 15.000 eura kojim Županija podržava Udrugu čija je osnovna misija uzgoj ove autohtone pasmine te njezino očuvanje od izumiranja.
To nije jedini izvor podrške jer se dodjeljuju i pojedinačne potpore za uzgoj i držanje međimurskog konja, za što je u ovoj godini predviđeno ukupno 12.000 eura, a na raspolaganju je i županijski javni poziv namijenjen dodjeli potpora udrugama, vrijedan 25.000 eura.
Kontinuitet podrške Međimurske županije očuvanju autohtone pasmine konja seže godinama unazad, te je situacija s brojem grla i stabilnošću pasmine danas neusporedivo bolja u odnosu na rezultate ostvarene u početku djelovanja ove asocijacije.
Zbog specifičnosti i značaja djelovanja Udruge „Međimurec“ u uzgoju i reprodukciji pasmine, Županija je samo tijekom 2023., 2024. i 2025. godine direktnim financiranjem u iznosu od 20-ak tisuća eura podržala aktivnosti asocijacije. Pašnjak u Žabniku obnovljen je također uz pomoć Županije te je interes Udruge omasoviti broj jedinki na toj lokaciji.
Od 2023. godine u županijski program potpora u poljoprivredi uvedena je i mjera namijenjena uzgajivačima međimurskog konja kojom je moguće ostvariti 300 eura po grlu, odnosno maksimalno do 1.200 eura godišnje.
Tijekom 2025. godini potporu za uzgoj i držanje međimurskog konja ostvarilo je sedam podnositelja zahtjeva u ukupnom iznosu od 5.341,47 eura, pa Međimurska županija i ove godine poziva uzgajivače da koriste mjeru u cilju što boljih rezultata.
S 31. siječnjem 2026. u Udruzi je evidentirano 51 grlo koje sudjeluje ili će sudjelovati u reproduktivnom uzgoju autohtone pasmine međimurskog konja. Uzgoj leži na 15 entuzijasta, iako se broj članova u Udruzi kreće oko 40, a raduje činjenica da se javljaju novi potencijalni uzgajivači, ističe predsjednik Matija Ladić.
Od 2020. godine do danas uznapredovalo je pomlađivanje reproduktivnog materijala u ukupnom broju od 20 grla, a više od 40 posto grla mlađe je od pet godina te ulazi u punu reproduktivnu zrelost. Samo tijekom protekle godine na svijet je došlo 15-ak ždrebadi. Navedene brojke zalog su budućnosti pasmine čija egzistencija više ne bi smjela biti upitna. Sredstva predviđena ugovorom koristit će se za veterinarske usluge, nabavu potrebne opreme i hrane za konje, za održavanje prikolice za prijevoz konja, te isplatu plaće zaposleniku koji brine o konjima.
vzaktualno.hr/medjimurska-zupanija.hr
Tijekom 2025. godini potporu za uzgoj i držanje međimurskog konja ostvarilo je sedam podnositelja zahtjeva u ukupnom iznosu od 5.341,47 eura, pa Međimurska županija i ove godine poziva uzgajivače da koriste mjeru u cilju što boljih rezultata.
S 31. siječnjem 2026. u Udruzi je evidentirano 51 grlo koje sudjeluje ili će sudjelovati u reproduktivnom uzgoju autohtone pasmine međimurskog konja. Uzgoj leži na 15 entuzijasta, iako se broj članova u Udruzi kreće oko 40, a raduje činjenica da se javljaju novi potencijalni uzgajivači, ističe predsjednik Matija Ladić.
Od 2020. godine do danas uznapredovalo je pomlađivanje reproduktivnog materijala u ukupnom broju od 20 grla, a više od 40 posto grla mlađe je od pet godina te ulazi u punu reproduktivnu zrelost. Samo tijekom protekle godine na svijet je došlo 15-ak ždrebadi. Navedene brojke zalog su budućnosti pasmine čija egzistencija više ne bi smjela biti upitna. Sredstva predviđena ugovorom koristit će se za veterinarske usluge, nabavu potrebne opreme i hrane za konje, za održavanje prikolice za prijevoz konja, te isplatu plaće zaposleniku koji brine o konjima.
vzaktualno.hr/medjimurska-zupanija.hr 
SRC LANČIĆ-KNAPIĆ Matišićev bajer napunjen vodom, poribljavanje iduće godine
Nakon otapanja obilnog snijega koji je pao u proteklom zimskom periodu, vodom se napunio Matišićev bajer, a samim tim je i SRC Lančić-Knapić poprimio zamišljenu vizuru i šarm izletničke destinacije.
Podsjećamo, u sklopu projekta gradnje SRC-a i uređenja okolnih površina, bajer je bio izmuljen početkom 2025. godine.
Nakon što sušna lanjska godina nije išla na ruku punjenju bajera, otapanjem snijega s dolaskom toplijih dana sve se to nadoknadilo.
Sada predstoji da priroda odradi svoje – da se formira vodena flora i fauna (labudovi već „patroliraju“ jezerskom površinom), kao priprema za poribljavanje koje će, prema izjavi predsjednika ŠRD-a Ivanec Draženka Jakopovića, uslijediti iduće godine. U skladu s planom gospodarenja, prvo će se poribiti šaranom i amurom.
Na bajeru će se moći održavati manja natjecanja isključivo u ribolovu na plovak.
vzaktualno.hr/ivanec.hr
vzaktualno.hr/ivanec.hr 
Bosilj na sjednici Gradskog vijeća: „Ja vas ne mrzim, ali vidim da vi mene mrzite”
Na sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina tijekom aktualnog sata vijećnici su gradonačelniku Nevenu Bosilju postavili niz pitanja koja su se odnosila na aktualne gradske projekte, komunalne teme, ali i političke polemike.
Raspravu je otvorio vijećnik Josip Pokorny koji je, referirajući se na potvrđenu optužnicu USKOK-a, pitao gradonačelnika planira li podnijeti ostavku ili politički preuzeti odgovornost. U svom pitanju dotaknuo se i imovinske kartice zamjenika gradonačelnika.
Gradonačelnik Bosilj odgovorio je kako se nikome ne smiju unaprijed imputirati krivnje te je poručio kako se u raspravi moraju poštivati osnovna pravna načela.
Pokorny je postavio i drugo pitanje vezano uz ranije izjave gradonačelnika o „prijeđenom Rubikonu“, ali i o koncertima Marka Perkovića Thompsona. Podsjetio je da su u Varaždinu u prosincu održana dva njegova koncerta te pitao zašto gradonačelniku tada to nije smetalo, dok sada kritizira organizaciju dočeka na zagrebačkom Trgu.
Bosilj je odgovorio kako je „Rubikon prijeđen“ zbog namjere Varaždina da podigne ustavnu tužbu zbog Zakona o prostornom uređenju. Dodao je da je podržao zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića jer smatra da je Vlada svojom odlukom ograničila ovlasti lokalne samouprave.
Vijećnik Filip Težak iznio je inicijativu koja se odnosi na prevenciju ovisnosti o kockanju i odgovorno upravljanje javnim novcem.
Aranka Rožmarić postavila je pitanje o modernizaciji javne rasvjete te zatražila dokumentaciju vezanu uz natječaj, uključujući ugovor, odluku o odabiru i zapisnik o pregledu ponuda. Ujedno je prigovorila gradonačelniku zbog čestog napuštanja vijećnice tijekom sjednice.
Bosilj joj je odgovorio da je dokumentacija dostupna u Elektroničkom oglasniku javne nabave, ali da će joj je Grad dostaviti ako to želi.
Rožmarić je postavila i pitanje o kolektivnoj tužbi djelatnika Dječjeg vrtića Varaždin zbog neusklađenih plaća, koja prema dostupnim informacijama prelazi 250 tisuća eura.
Gradonačelnik je odgovorio da je Grad Varaždin prvi uskladio plaće, ali da sindikati traže razliku od donošenja odluke Vlade do potpisivanja kolektivnog ugovora. Dodao je kako bi takve tužbe mogle zahvatiti brojne jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.
Danka Marić-Paravinja upitala je kada počinju radovi u Ulici Vladimira Nazora i koliko će trajati te kako će se organizirati promet.
Bosilj je odgovorio da bi prva faza radova trebala početi krajem travnja, a plan je da se radovi završe do Špancirfesta.
Robert Borović pitao je zašto u gradu nema javnih toaleta, planira li se urediti javna površina kod 6. osnovne škole te koliko je drveća posađeno prošle godine.
Gradonačelnik je rekao da turisti trenutno koriste toalete na gradskoj tržnici, a da je izrađen idejni projekt javnog WC-a u Kukuljevićevoj ulici. Dodao je da će se javni WC graditi i kod parkirališta na groblju, gdje će raditi 24 sata dnevno uz naplatu ulaza.
Klara Huzjak pitala je kako napreduju projekti vanjskog vježbališta kod 7. osnovne škole i inkluzivnog igrališta za djecu s invaliditetom kod Centra Tomislav Špoljar, dok je Josip Garić pohvalio uređenje Dravske šume i pitao u kojoj je fazi projekt.
Doroteja Strelec postavila je pitanje o obnovi Varaždinske kuće te hoće li se u njoj nalaziti Turistička zajednica.
Biserka Ivek upitala je kako će se u budućnosti regulirati promet u povijesnoj jezgri i kako će se provoditi nadzor.
Bosilj je rekao da će se odluka ponovno uputiti u javno savjetovanje jer cilj nije kažnjavanje građana nego uvođenje reda.
Damir Đopar otvorio je pitanje o budućnosti prostora Varteksa nakon propasti strateškog projekta države i stečaja tvrtke.
Gradonačelnik Bosilj je odgovorio da bi u svibnju trebala biti prva stečajna dražba te da je Grad zaštitio pet čestica na tom području i ima pravo prvokupa. Naglasio je da Grad želi planski urediti prostor te spriječiti izgradnju velikog broja zgrada ili novih trgovačkih centara.
Dubravka Novak pitala je zašto se produžuje rok energetske obnove Starog grada te hoće li radovi biti završeni do 1. lipnja i hoće li koštati koliko je planirano.
Bosilj je rekao da je riječ o „tužnoj priči javne nabave“ jer je izvođač radova, tvrtka Neving, u postupku predstečaja. Dodao je da je završeno između 85 i 95 posto radova te da bi za dovršetak trebalo još oko mjesec dana, a ako radovi ne budu gotovi do 1. svibnja, Grad će morati raskinuti ugovor.
Novak je pohvalila i izgled rotora u Optujskoj ulici sa skulpturom bicikla te pitala hoće li se slična rješenja postavljati i na drugim rotorima.
Krunoslav Burek pitao je koliko Varkom plaća zbrinjavanje mulja koji nastaje radom pročistača voda te od čega nastaju peleti koje Grad dijeli građanima kao organsko gnojivo.
Dok je pak Gordana Marsenić upitala koji su dugoročni razvojni smjerovi grada.
Gorana Kišak prenijela je inicijativu stanara ulica Eugena Tomića i Vlahe Bukovca za asfaltiranje ceste nakon završetka radova te pitala može li se taj zahvat uvrstiti u proračun.
Leonard Sekovanić pitao je o planovima za izgradnju novih parkirališta i garaža, uključujući lokacije u Prešernovoj, Trakošćanskoj i na Banuš placu.
Bosilj je odgovorio da je trenutno u pripremi projekt garaže u Prešernovoj ulici, čije projektiranje stoji oko 200 tisuća eura, a projekt bi trebao biti gotov na jesen.
Predsjednik Gradskog vijeća Lovro Lukavečki pitao je u kojoj je fazi projekt Kučanske rampe i kako će se financirati.
Gradonačelnik je rekao da su konačno riješeni ugovori i imovinsko-pravni odnosi te da slijedi izdavanje građevinske dozvole. Nakon toga pripremit će se javna nabava, a Grad će pokušati osigurati sufinanciranje Ministarstva prometa.
Milivoj Zajec postavio je pitanje vezano uz kupnju POS-ova stana u Ulici 22. rujna 1991., navodeći kako je vlasnik u trenutku kupnje bio suvlasnik kuće u Lepoglavi.
Bosilj je odgovorio da je stan dobiven putem natječaja 2004. godine, kada je osoba bila 93. na listi, dok je suvlasništvo nad kućom u Lepoglavi stečeno tek 2013. godine u ostavinskom postupku nakon smrti oca. Dodao je kako se obitelj kasnije vratila u roditeljsku kuću jer im je stan postao premalen.
U raspravi je došlo i do osobne polemike, na što je Bosilj poručio vijećniku:
„Meni je žao, ja vas ne mrzim, ali vidim da vi mene mrzite.“
Zajec je zatim pitao i o čišćenju snijega u sporednim ulicama te je li pokrenut postupak protiv koncesionara.
Bosilj je odovorio da su zimske službe radile i do 18 sati dnevno te da je povećan opseg čišćenja nogostupa na oko 80 posto gradskih površina. Dodao je da policija nije pokrenula postupak protiv koncesionara u Varaždinu, dok je u županiji to učinjeno.
Dražen Jagić pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje doma za starije osobe i kakva je suradnja s Varaždinskom županijom.
Lidiju Maček zanimalo je kakav je odaziv građana na javne pozive za sterilizaciju mačaka i servisiranje bicikala.
Na kraju aktualnog sata predsjednik Gradskog vijeća Lovro Lukavečki izrazio je nadu da će gradonačelnik ubuduće redovito odgovarati na pitanja vijećnika, aludirajući na ranije sjednice i rasprave u vijećnici.
vzaktualno.hr
Klara Huzjak pitala je kako napreduju projekti vanjskog vježbališta kod 7. osnovne škole i inkluzivnog igrališta za djecu s invaliditetom kod Centra Tomislav Špoljar, dok je Josip Garić pohvalio uređenje Dravske šume i pitao u kojoj je fazi projekt.
Doroteja Strelec postavila je pitanje o obnovi Varaždinske kuće te hoće li se u njoj nalaziti Turistička zajednica.
Biserka Ivek upitala je kako će se u budućnosti regulirati promet u povijesnoj jezgri i kako će se provoditi nadzor.
Bosilj je rekao da će se odluka ponovno uputiti u javno savjetovanje jer cilj nije kažnjavanje građana nego uvođenje reda.
Damir Đopar otvorio je pitanje o budućnosti prostora Varteksa nakon propasti strateškog projekta države i stečaja tvrtke.
Gradonačelnik Bosilj je odgovorio da bi u svibnju trebala biti prva stečajna dražba te da je Grad zaštitio pet čestica na tom području i ima pravo prvokupa. Naglasio je da Grad želi planski urediti prostor te spriječiti izgradnju velikog broja zgrada ili novih trgovačkih centara.
Dubravka Novak pitala je zašto se produžuje rok energetske obnove Starog grada te hoće li radovi biti završeni do 1. lipnja i hoće li koštati koliko je planirano.
Bosilj je rekao da je riječ o „tužnoj priči javne nabave“ jer je izvođač radova, tvrtka Neving, u postupku predstečaja. Dodao je da je završeno između 85 i 95 posto radova te da bi za dovršetak trebalo još oko mjesec dana, a ako radovi ne budu gotovi do 1. svibnja, Grad će morati raskinuti ugovor.
Novak je pohvalila i izgled rotora u Optujskoj ulici sa skulpturom bicikla te pitala hoće li se slična rješenja postavljati i na drugim rotorima.
Krunoslav Burek pitao je koliko Varkom plaća zbrinjavanje mulja koji nastaje radom pročistača voda te od čega nastaju peleti koje Grad dijeli građanima kao organsko gnojivo.
Dok je pak Gordana Marsenić upitala koji su dugoročni razvojni smjerovi grada.
Gorana Kišak prenijela je inicijativu stanara ulica Eugena Tomića i Vlahe Bukovca za asfaltiranje ceste nakon završetka radova te pitala može li se taj zahvat uvrstiti u proračun.
Leonard Sekovanić pitao je o planovima za izgradnju novih parkirališta i garaža, uključujući lokacije u Prešernovoj, Trakošćanskoj i na Banuš placu.
Bosilj je odgovorio da je trenutno u pripremi projekt garaže u Prešernovoj ulici, čije projektiranje stoji oko 200 tisuća eura, a projekt bi trebao biti gotov na jesen.
Predsjednik Gradskog vijeća Lovro Lukavečki pitao je u kojoj je fazi projekt Kučanske rampe i kako će se financirati.
Gradonačelnik je rekao da su konačno riješeni ugovori i imovinsko-pravni odnosi te da slijedi izdavanje građevinske dozvole. Nakon toga pripremit će se javna nabava, a Grad će pokušati osigurati sufinanciranje Ministarstva prometa.
Milivoj Zajec postavio je pitanje vezano uz kupnju POS-ova stana u Ulici 22. rujna 1991., navodeći kako je vlasnik u trenutku kupnje bio suvlasnik kuće u Lepoglavi.
Bosilj je odgovorio da je stan dobiven putem natječaja 2004. godine, kada je osoba bila 93. na listi, dok je suvlasništvo nad kućom u Lepoglavi stečeno tek 2013. godine u ostavinskom postupku nakon smrti oca. Dodao je kako se obitelj kasnije vratila u roditeljsku kuću jer im je stan postao premalen.
U raspravi je došlo i do osobne polemike, na što je Bosilj poručio vijećniku:
„Meni je žao, ja vas ne mrzim, ali vidim da vi mene mrzite.“
Zajec je zatim pitao i o čišćenju snijega u sporednim ulicama te je li pokrenut postupak protiv koncesionara.
Bosilj je odovorio da su zimske službe radile i do 18 sati dnevno te da je povećan opseg čišćenja nogostupa na oko 80 posto gradskih površina. Dodao je da policija nije pokrenula postupak protiv koncesionara u Varaždinu, dok je u županiji to učinjeno.
Dražen Jagić pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje doma za starije osobe i kakva je suradnja s Varaždinskom županijom.
Lidiju Maček zanimalo je kakav je odaziv građana na javne pozive za sterilizaciju mačaka i servisiranje bicikala.
Na kraju aktualnog sata predsjednik Gradskog vijeća Lovro Lukavečki izrazio je nadu da će gradonačelnik ubuduće redovito odgovarati na pitanja vijećnika, aludirajući na ranije sjednice i rasprave u vijećnici.
vzaktualno.hr 
Bilić o farmi peradi u Apatiji: Sve je bilo javno, bez novih ulaganja nema prehrambene samodostatnosti
Odgovarajući na pitanja novinara na današnjoj konferenciji za medije, gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić osvrnuo se na projekt izgradnje farme peradi u Poduzetničkoj zoni Apatija, rekavši kako su navodne tvrdnje mještana Apatije, da nisu znali da im iza vrtova dolazi farma, lažne, i da su politički motivirane.
Naglašava da je cijeli proces bio javan – od donošenja odluke o osnivanju poduzetničke zone na Gradskom vijeću, koju je prenosio Radio Ludbreg, do raspisivanja natječaja i odluke da se zemljište proda tvrtki Perutnina Pipo Ptuj iz Čakovca.
– Ta odluka je donesena javno glasanjem svih vijećnika, jednoglasno. Svi su mogli čuti što se događa, dokle god se Radio Ludbreg čuje, pa i građani Preloga, Varaždina, Koprivnice – ističe.
Dodaje da je projekt završen na razini odluka još 2023. godine te da se farma planira graditi izvan naselja, oko 500 metara od prvih kuća. Investicija je vrijedna oko 12 milijuna eura.
– Pokrenuli smo priču oko projektiranja pristupne ceste, koja nema veze s Apatijom, te dolazi sa sjeverne strane od županijske ceste. Dakle, i taj dio smo odradili. Čak smo tražili od pojedinih mještana papir da nam prodaju zemljište za tu cestu, da nam smanje troškove gradnje ceste, pa su ljudi rekli da nam ne vjeruju, da nam ne žele prodati zemlju, pa smo imali veće troškovi oko toga. Ali sve je to OK. Dakle, svi su znali sve – kazao je Bilić.
Prosvjede smatra politički motiviranima i tvrdi da ih organiziraju pojedinci povezani s oporbom.
– Ljudi koji prosvjeduju zapravo su organizirani od strane županijskog HSS-a, čovjeka koji je vodio kampanju, mome protukandidatu, koji je glasao za peradarnik u Poduzetničkoj zoni Apatija, i oni su protiv proizvodnje hrane. Tu je i nekoliko pojedinaca naših rječitih ljudi koji pokušavaju pronaći u svemu nekakvu aferu – ističe i poručuje da ne osporava pravo građana na prosvjed i informiranje.
U tijeku je priprema projektne dokumentacije, a slijede izrada ekološke studije i javna rasprava.
– Javno izlaganje održat će se u Apatiji, gdje će mještani moći postaviti sva pitanja. Tek nakon toga ide građevinska dozvola, a cijeli taj proces trajat će cijelu ovu godinu – rekao je i pritom napomenuo da ovaj projekt nema nikakve veze s farmama koje bi se potencijalno gradile u okolici Siska.
Naglašava kako je peradarska proizvodnja tradicionalna djelatnost u ludbreškom kraju te da slične farme već postoje u okolnim naseljima. Smatra da su nova ulaganja nužna jer Hrvatska proizvodi manje od 70 posto pilećeg mesa za vlastite potrebe.
– Ako želimo nastaviti, zapravo sačuvati poljoprivredne proizvodnje, taj postotak mora rasti bar do 85 posto, jedini način je da se ulaže u novu farmu – poručio je.
Kako je naveo, na ulazu u Apatiju nalazi se napuštena farma koja je nekad radila, a u Hrastovskom danas djeluje šest do osam aktivnih uzgajivača pilića, i to bliže kućama nego što je planirana nova farma. Ističe pritom kako je riječ o tradicionalnom ruralnom području u kojem ljudi žive sa životinjama, a peradarske farme postoje i u susjednim općinama.
– Ja dolazim iz Hrastovskog i znam kako izgleda i miriše proizvodnja hrane. To nije nikakva novost za naš kraj – govori Bilić i dodaje da ozbiljna peradarska proizvodnja zahtijeva velika ulaganja koja mali OPG-ovi ne mogu podnijeti, već to mogu samo veliki proizvođači.
Hrvatska nije prehrambeno samodostatna, smatra Bilić, i navodi da proizvodi manje hrane nego što joj treba.
– Ako želimo prehrambenu samodostatnost, moramo proizvoditi hranu – zaključio je ludbreški gradonačelnik.
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
HBOR u Varaždinu predstavio programe financiranja, jamstava i osiguranja izvoza za poduzetnike
Mogućnosti financiranja investicija, izvoza i razvoja poduzetništva bile su u središtu predavanja koje su predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) održali u Hrvatskoj gospodarskoj komori Varaždin. O kreditnim programima, jamstvima i instrumentima osiguranja izvoza govorili su direktorica Sektora osiguranja izvoza i jamstva Martina Jus, direktor Direkcije upravljanja područnim uredima Tomislav Marković te direktor Direkcije jamstava Ante Alić.
Direktorica Sektora osiguranja izvoza i jamstava Martina Jus istaknula je kako je cilj predstavljanja približiti aktivnosti HBOR-a, ali ne samo kroz njegovu ulogu banke.
– Vjerujem da većina poduzetnika HBOR poznaje kao razvojnu i izvoznu banku. Ono što je manje poznato jest da se iza velikog broja investicijskih kredita i kredita za likvidnost često nalazi naša polica osiguranja ili jamstvo – rekla je Jus, dodavši kako je HBOR od razdoblja pandemije COVID-19 osigurao više od 1,5 milijardi eura kredita za likvidnost.
Naglasila je i kako je 2025. godina bila rekordna, s više od 600 milijuna eura osiguranih poslova i izvoza te više od 60 milijuna eura podržanih investicijskih kredita.
Dodala je kako HBOR poslove osiguranja izvoza provodi od 1998. godine te danas nudi instrumente usporedive s onima drugih europskih izvozno-kreditnih agencija. Poseban naglasak stavljen je na programe jamstava za investicijske kredite i na novi proizvod koji će biti dostupan od 1. srpnja te na osiguranje naplate izvoznih potraživanja.
– U vrlo dinamičnom okruženju, osobito kada je riječ o političkim rizicima, važno je da poduzetnici znaju kako mogu osigurati svoja potraživanja i smanjiti rizike u međunarodnom poslovanju – zaključila je Jus.
Direktor Direkcije jamstava Ante Alić govorio je o ulozi jamstava i osiguranja izvoza u poticanju financiranja i smanjenju rizika za hrvatske izvoznike. Istaknuo je kako jamstva i police osiguranja kredita smanjuju rizik korisnika kredita te na taj način olakšavaju kreditiranje, što poduzetnicima omogućuje povoljnije uvjete financiranja, poput nižih kamatnih stopa, manjih zahtjeva za instrumentima osiguranja, većih iznosa kredita i dužih rokova otplate.
Govoreći o jamstvima, pojasnio je da HBOR te poslove provodi od 2020. godine, a jedan od ključnih programa provodi se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u okviru kojeg se kroz jamstveni fond omogućuju krediti poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poslovnim subjektima u suradnji s poslovnim bankama.
Također je naglasio da HBOR djeluje kao izvozno-kreditna agencija koja u ime i za račun Republike Hrvatske osigurava izvozne poslove, s ciljem promicanja i poticanja izvoza hrvatskih roba i usluga te jačanja konkurentnosti domaćih poduzetnika na međunarodnom tržištu. Pri tome se osiguravaju komercijalni rizici, poput neplaćanja ili kašnjenja u plaćanju od strane inozemnog kupca, ali i politički rizici, primjerice ratovi, pobune ili vladine mjere koje onemogućuju prijenos novca.
Alić je istaknuo i važnost osiguranja naplate izvoznih potraživanja koje izvoznicima omogućuje sigurniju prodaju roba i usluga uz odgođeno plaćanje, a može se koristiti i kao dodatni kolateral za kredit kojim izvoznik financira izvozni posao.
Na kraju je naglasio da je HBOR kroz svoje programe osiguranja do sada podržao izvoz različitih hrvatskih proizvoda i usluga u više od 70 država svijeta, što pokazuje širok raspon sektora i projekata obuhvaćenih tim instrumentima – kako je slikovito rekao, „od igle do lokomotive”.
Direktor Direkcije upravljanja područnim uredima Tomislav Marković predstavio je ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao razvojne i izvozne banke Republike Hrvatske, čija je osnovna zadaća financiranje razvoja gospodarstva, infrastrukture i izvoza te podrška malim, srednjim i velikim poduzećima. Naglasio je kako HBOR značajno doprinosi financiranju gospodarstva u Varaždinskoj županiji i na razini cijele Hrvatske.
– U posljednjih pet godina u Varaždinskoj županiji odobreno je 365 kredita u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura, dok je u 2025. godini na razini Republike Hrvatske odobreno 1170 kredita ukupne vrijednosti više od 1,07 milijardi eura – naglasio je Marković.
Među glavnim HBOR-ovim kreditnim programima izdvojio je programe za poduzetništvo mladih, žena i početnika, investicije privatnog i javnog sektora, EU projekte, obrtna sredstva, pripremu izvoza te financijsko restrukturiranje. Dodao je kako HBOR, uz klasične kreditne linije, provodi i financijske instrumente financirane iz EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji omogućuju povoljnije financiranje te mogućnost otpisa dijela glavnice kredita.
U tom kontekstu ističe programe usmjerene na modernizaciju i digitalizaciju proizvodnje, urbani razvoj te projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Kao ključne prednosti tih instrumenata naveo je dugoročno financiranje investicija, mogućnost otpisa dijela glavnice kredita te snažno poticanje digitalne i zelene tranzicije gospodarstva.
vzakutalno.hr
Direktor Direkcije jamstava Ante Alić govorio je o ulozi jamstava i osiguranja izvoza u poticanju financiranja i smanjenju rizika za hrvatske izvoznike. Istaknuo je kako jamstva i police osiguranja kredita smanjuju rizik korisnika kredita te na taj način olakšavaju kreditiranje, što poduzetnicima omogućuje povoljnije uvjete financiranja, poput nižih kamatnih stopa, manjih zahtjeva za instrumentima osiguranja, većih iznosa kredita i dužih rokova otplate.
Govoreći o jamstvima, pojasnio je da HBOR te poslove provodi od 2020. godine, a jedan od ključnih programa provodi se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u okviru kojeg se kroz jamstveni fond omogućuju krediti poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poslovnim subjektima u suradnji s poslovnim bankama.
Također je naglasio da HBOR djeluje kao izvozno-kreditna agencija koja u ime i za račun Republike Hrvatske osigurava izvozne poslove, s ciljem promicanja i poticanja izvoza hrvatskih roba i usluga te jačanja konkurentnosti domaćih poduzetnika na međunarodnom tržištu. Pri tome se osiguravaju komercijalni rizici, poput neplaćanja ili kašnjenja u plaćanju od strane inozemnog kupca, ali i politički rizici, primjerice ratovi, pobune ili vladine mjere koje onemogućuju prijenos novca.
Alić je istaknuo i važnost osiguranja naplate izvoznih potraživanja koje izvoznicima omogućuje sigurniju prodaju roba i usluga uz odgođeno plaćanje, a može se koristiti i kao dodatni kolateral za kredit kojim izvoznik financira izvozni posao.
Na kraju je naglasio da je HBOR kroz svoje programe osiguranja do sada podržao izvoz različitih hrvatskih proizvoda i usluga u više od 70 država svijeta, što pokazuje širok raspon sektora i projekata obuhvaćenih tim instrumentima – kako je slikovito rekao, „od igle do lokomotive”.
Direktor Direkcije upravljanja područnim uredima Tomislav Marković predstavio je ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao razvojne i izvozne banke Republike Hrvatske, čija je osnovna zadaća financiranje razvoja gospodarstva, infrastrukture i izvoza te podrška malim, srednjim i velikim poduzećima. Naglasio je kako HBOR značajno doprinosi financiranju gospodarstva u Varaždinskoj županiji i na razini cijele Hrvatske.
– U posljednjih pet godina u Varaždinskoj županiji odobreno je 365 kredita u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura, dok je u 2025. godini na razini Republike Hrvatske odobreno 1170 kredita ukupne vrijednosti više od 1,07 milijardi eura – naglasio je Marković.
Među glavnim HBOR-ovim kreditnim programima izdvojio je programe za poduzetništvo mladih, žena i početnika, investicije privatnog i javnog sektora, EU projekte, obrtna sredstva, pripremu izvoza te financijsko restrukturiranje. Dodao je kako HBOR, uz klasične kreditne linije, provodi i financijske instrumente financirane iz EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji omogućuju povoljnije financiranje te mogućnost otpisa dijela glavnice kredita.
U tom kontekstu ističe programe usmjerene na modernizaciju i digitalizaciju proizvodnje, urbani razvoj te projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Kao ključne prednosti tih instrumenata naveo je dugoročno financiranje investicija, mogućnost otpisa dijela glavnice kredita te snažno poticanje digitalne i zelene tranzicije gospodarstva.
vzakutalno.hr 
Više letova za povratak Hrvata s Bliskog istoka, prvi stiže danas u Zagreb
U vezi s jučerašnjim priopćenjem o repatrijaciji hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obavještava javnost o najnovijim, ažuriranim informacijama o organizaciji repatrijacijskih letova, stoji u priopćenju Ministarstva koje prenosimo u cijelosti.
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske uputili su zrakoplov Croatia Airlinesa, preko Herakliona u Grčkoj, kapaciteta 149 mjesta, radi repatrijacije najranjivijih skupina hrvatskih državljana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekivano polijetanje tog zrakoplova iz Dubaija predviđeno je danas, 5. ožujka, oko 18:30 sati po lokalnom vremenu, dok je dolazak u Zagreb planiran oko 23:40 sati po hrvatskom vremenu.
Uz današnji let namijenjen najranjivijim skupinama, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova spremni su, ovisno o razvoju situacije i potrebama na terenu, tijekom narednih dana uputiti još tri zrakoplova iz Hrvatske kao dodatnu mogućnost repatrijacije hrvatskih državljana.
Istodobno je danas zrakoplov lokalnog zrakoplovnog prijevoznika poletio iz Dubaija prema Zagrebu, s očekivanim slijetanjem oko 13:30 sati po hrvatskom vremenu, uz moguće kašnjenje. Tim će letom biti repatrirano 39 hrvatskih državljana, kao i, među ostalima, državljani sljedećih država koji će biti prevezeni na sigurno u Zagreb: Nepal (13), Njemačka (11), Rumunjska (9), Poljska (9), Bosna i Hercegovina (4), Austrija (4), Srbija (4), Indija (4), Slovenija (3), Australija (3), Ujedinjena Kraljevina (3), Francuska (2), Sjedinjene Američke Države (2) te državljani drugih država.
Uz navedeni let Croatia Airlinesa za najranjivije skupine, planirana su još dva charter leta lokalnih zrakoplovnih prijevoznika. Ta dva dodatna charter leta na relaciji Dubai – Zagreb predviđena su noćas odnosno sutra rano ujutro, 6. ožujka u 1:30 i 2:00 sata po lokalnom vremenu, s ukupnim kapacitetom od približno 300 mjesta.
U suradnji s austrijskim vlastima osigurano je i 30 mjesta za hrvatske državljane na današnjem letu iz Rijada za Beč.
NAPOMENA: Ministarstvo ujedno moli sve hrvatske državljane koji su se prijavili za mjesto na repatrijacijskom letu, a u međuvremenu su osigurali povratak komercijalnim letom ili na drugi način, da o tome bez odgode obavijeste nadležno hrvatsko veleposlanstvo ili konzulat kako bi se oslobođena mjesta mogla dodijeliti drugim hrvatskim državljanima.
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u stalnom su kontaktu s domaćim, lokalnim i međunarodnim zrakoplovnim prijevoznicima te kontinuirano rade na osiguranju dodatnih mogućnosti repatrijacije hrvatskih državljana, u skladu sa sigurnosnim uvjetima i raspoloživim kapacitetima zračnog prometa.
Brojeve i kontakte konzulata možete pronaći OVDJE.
vzaktualno.hr
Gradsko vijeće Varaždinskih Toplica: Fokus na održivi razvoj, demografiju i modernizaciju
Vijećnici Gradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice na posljednjoj su sjednici Gradskog vijeća, održanoj u srijedu, pred sobom imali osam točaka dnevnog reda, među kojima je bio i Plan djelovanja u slučaju djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu i izvješće o radu gradonačelnice u drugoj polovici 2025. godine.
Između ostalog, na sjednici je rečeno kako je razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. godine obilježeno intenzivnim radom na infrastrukturnim projektima, jačanjem socijalnih i demografskih mjera, poticanjem poljoprivrede i poduzetništva te značajnim ulaganjima u obrazovanje, sport i kulturu.
– Jedan od najznačajnijih projekata je izgradnja Smart kvarta, u sklopu kojeg je započela realizacija prometnica, oborinske odvodnje i javne rasvjete, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 746.440,72 eura. Projekt je prepoznat i na nacionalnoj razini kroz nominaciju za nagradu „Cigla stanovanja“. Osim toga, uređene su prometnice i parkirališta, modernizirana je Vrtna ulica u vrijednosti 39.463,13 eura, obnovljeni su društveni domovi te je dovršen novi dječji vrtić „Tratinčica“. Grad kontinuirano ulaže i u sportsku infrastrukturu, uključujući sustav navodnjavanja nogometnog igrališta, vrijedan 31.107 eura – izdvojila je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković.
Što se tiče demografskih i socijalnih mjera, dodala je, Grad nastavlja s povećanim potporama obiteljima i umirovljenicima. Ovom je prilikom gradonačelnica ujedno najavila isplatu uskrsnica u visini od 50 eura za sve umirovljenike, koja će se vršiti na način kako su prije nekoliko mjeseci isplaćene božićnice, a sve informacije o uskrsnicama uskoro će biti objavljene na službenim internetskim stranicama Grada.
– U drugoj polovici 2025. godine isplaćeno je 77.800 eura božićnica za 1556 umirovljenika, 14.500 eura za novorođenčad, a osigurane su i jednokratne pomoći socijalno ugroženim građanima. Povećano je sufinanciranje boravka djece u vrtićima te se financiraju pomagači u nastavi, logopedske usluge i produženi boravak u školi. Za predškolski i osnovnoškolski sustav ukupno je izdvojeno 174.206,76 eura – navela je Ratković, dodavši da se redovito financiraju i klubovi, udruge, vatrogasna i turistička zajednica te Crveni križ.
Nadalje, Grad je bio organizator i suorganizator brojnih kulturnih i turističkih manifestacija, uključujući Lovrečevo, Advent te dio programa Varaždinske barokne večeri. Varaždinske Toplice uvrštene su i na europsku kulturnu rutu Camino, čime je dodatno ojačana njihova turistička prepoznatljivost.
– Grad aktivno sudjeluje u pripremi i prijavi projekata financiranih iz europskih fondova, uključujući međunarodni projekt BALNEO ROOTS u okviru Interreg programa, usmjeren na valorizaciju termalne i kulturne baštine, koji je vrijedan dva milijuna eura – istaknula je još gradonačelnica.
Dodajmo da su na sjednici imenovani članovi Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga Grada Varaždinskih Toplica, pa je tako za predsjednika imenovan Josip Hajduk, za člana Marko Jeličić, dok je za članicu imenovana Sanja Keretić, predstavnica Udruge za zaštitu prava potrošača „Varaždinski potrošač“ Varaždin. Članovi Vijeća izabrali su i tročlani Savjet mladih Grada Varaždinske Toplice. Članovi Savjeta su Matej Modrić, Dorian Klepač i Toni Zadravec.
– Grad Varaždinske Toplice nastavlja razvoj u smjeru održivog, demografski osnaženog i infrastrukturno moderniziranog grada, s posebnim naglaskom na kvalitetu života građana – zaključila je gradonačelnica Ratković.
vzaktualno.hr
Što se tiče demografskih i socijalnih mjera, dodala je, Grad nastavlja s povećanim potporama obiteljima i umirovljenicima. Ovom je prilikom gradonačelnica ujedno najavila isplatu uskrsnica u visini od 50 eura za sve umirovljenike, koja će se vršiti na način kako su prije nekoliko mjeseci isplaćene božićnice, a sve informacije o uskrsnicama uskoro će biti objavljene na službenim internetskim stranicama Grada.
– U drugoj polovici 2025. godine isplaćeno je 77.800 eura božićnica za 1556 umirovljenika, 14.500 eura za novorođenčad, a osigurane su i jednokratne pomoći socijalno ugroženim građanima. Povećano je sufinanciranje boravka djece u vrtićima te se financiraju pomagači u nastavi, logopedske usluge i produženi boravak u školi. Za predškolski i osnovnoškolski sustav ukupno je izdvojeno 174.206,76 eura – navela je Ratković, dodavši da se redovito financiraju i klubovi, udruge, vatrogasna i turistička zajednica te Crveni križ.
Nadalje, Grad je bio organizator i suorganizator brojnih kulturnih i turističkih manifestacija, uključujući Lovrečevo, Advent te dio programa Varaždinske barokne večeri. Varaždinske Toplice uvrštene su i na europsku kulturnu rutu Camino, čime je dodatno ojačana njihova turistička prepoznatljivost.
– Grad aktivno sudjeluje u pripremi i prijavi projekata financiranih iz europskih fondova, uključujući međunarodni projekt BALNEO ROOTS u okviru Interreg programa, usmjeren na valorizaciju termalne i kulturne baštine, koji je vrijedan dva milijuna eura – istaknula je još gradonačelnica.
Dodajmo da su na sjednici imenovani članovi Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga Grada Varaždinskih Toplica, pa je tako za predsjednika imenovan Josip Hajduk, za člana Marko Jeličić, dok je za članicu imenovana Sanja Keretić, predstavnica Udruge za zaštitu prava potrošača „Varaždinski potrošač“ Varaždin. Članovi Vijeća izabrali su i tročlani Savjet mladih Grada Varaždinske Toplice. Članovi Savjeta su Matej Modrić, Dorian Klepač i Toni Zadravec.
– Grad Varaždinske Toplice nastavlja razvoj u smjeru održivog, demografski osnaženog i infrastrukturno moderniziranog grada, s posebnim naglaskom na kvalitetu života građana – zaključila je gradonačelnica Ratković.
vzaktualno.hr 
Stričak odgovorio Bedekoviću: Žao mi je što tako kvalitetna osoba više nije predsjednik Kluba vijećnika
Nakon što je vijećnik Županijske skupštine Željko Bedeković medijima poslao priopćenje u kojem se obrušio na župana Anđelka Stričaka, uskoro je stigao i Stričakov odgovor koji prenosimo u cijelosti:
Poštovani županijski vijećniče Željko Bedeković,
na 6. sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije, kao i na nekoliko prethodnih sjednica, otvoreno je pitanje eventualnih izmjena Poslovnika o radu Županijske skupštine Varaždinske županije. O tome postoji određena razina suglasja među vijećnicima i sasvim je legitimno da se o mogućim izmjenama raspravlja u okviru Skupštine, jer upravo je ona tijelo koje Poslovnik donosi i mijenja.
Međutim, pritom je važno podsjetiti na činjenice.
Važeći Poslovnik jasno propisuje proceduru postavljanja vijećničkih pitanja i davanja odgovora tijekom aktualnog sata, uključujući mogućnost da se odgovor dostavi i u pisanom obliku, u roku propisanom Poslovnikom.
Stoga tvrdnja da je pisani odgovor „bježanje od odgovornosti“ jednostavno ne stoji.
Istodobno, Poslovnik ne propisuje posebnu proceduru vezanu uz imenovanje predsjednika klubova vijećnika.
U tom kontekstu želim istaknuti kako mi je, osobno i politički, zaista žao što vijećnik Željko Bedeković više nije predsjednik Kluba vijećnika Reformista, što sam istaknuo i na samoj sjednici Skupštine. Kada bi moje suze mogle pomoći da ponovno preuzmete tu funkciju, možda bih se i rasplakao.
No, nažalost, nisam toliko dobar s gospodinom Radimirom Čačićem i gospođom Natalijom Martinčević da bi moje suze mogle utjecati na njihove odluke.
Iskreno mi je žao što je jedna tako kvalitetna osoba smijenjena s te dužnosti i što gospodin Radimir Čačić i gospođa Natalija Martinčević ne uviđaju o kakvom se stručnjaku radi.
Međutim, postoji i jedno pitanje na koje javnost već dulje vrijeme očekuje odgovor.
Riječ je o pitanju kako je moguće posjedovati devet stanova, dva poslovna prostora, dvije garaže, građevinsko zemljište te kuću s okućnicom, što je doista impresivan imovinski uspjeh, uzmu li se u obzir sva dosadašnja zaposlenja gospodina Bedekovića.
Postavlja se pitanje kako je takvu imovinu moguće steći obnašajući, u jednom razdoblju života, i dužnost tajnika škole.
Jednako tako postavlja se pitanje može li bilo koja druga osoba koja obavlja isti posao, s istim primanjima, ostvariti takvu razinu imovine.
Naravno, na takva pitanja odgovor trebaju dati nadležne institucije, ako za to postoje razlozi i elementi, a ne političke rasprave.
Na kraju, želim naglasiti da će Županijska skupština i dalje raditi transparentno, odgovorno i u skladu s Poslovnikom i zakonima, a rasprave u Županijskoj skupštini trebaju biti usmjerene na razvoj Varaždinske županije i pitanja koja su važna za naše građane.
foto: arhiva
vzaktualno.hr