Ukupno 27 milijuna kuna razasuto je diljem hrvatskih šuma, ispod debala hrasta lužnjaka i kitnjaka. Neupućeni šumski prolaznik možda bi stao na taj novac, šutnuo ga nogom, možda podigao pa kratko valjao u ruci i bacio u dalj što snažnije može. A tko bi mu zamjerio znajući da je riječ o žiru, nimalo atraktivnom plodu hrasta. Taj naizgled bezvezni žir, koji u ovo listopadno doba obilno opada s hrastovih grana i zasipa gustiše, Hrvatske šume otkupljuje po cijeni od 9 kuna za kilogram. Domaća agencija za gospodarenje šumama tu akciju provodi od 1. listopada pa do kraja mjeseca okupljajući mnoštvo žirolovaca željnih dodatne zarade.
Cijele obitelji, doznaje Jutarnji, uzimaju godišnje odmore ne bi li sakupljale žir, umirovljenici se sjate sa svih strana, a dobru zaradu otkrile su i romske obitelji. U naselju Okuje, šumarija Velike Gorice, na 12 tisuća hektara proteže se hrastova šuma pod upravom Hrvatskih šuma. Ta turopoljska oaza, priča se, svake godine ugosti i do dvjesto revnih sakupljača, a jedna od njih je i Vera Rak, 63-godišnja umirovljenica iz Šiljakovine u Velikoj Gorici.
- Obično u sezoni skupim između 600 i 700 kilograma žira, dnevno oko 50 kilograma, a ako je rodna godina onda i do 70. Sada sam na možda 200 ili 250 kilograma tako da me čeka još dosta posla - govori skupljačica. Sakupljanjem i prodajom žira bavi se zadnje četiri godine, otkako je otišla u mirovinu. Kaže da je za tu slabo razvikanu akciju Hrvatskih šuma čula od prijateljica i dosad nije propustili niti jednu sezonu. Lani je u desetak dana, skupljajući do 70 kilograma žireva dnevno, zaradila prosječnu hrvatsku plaću, odnosni 6300 kuna, a nada se da će i ove godine skupiti dovoljno hrastova ploda za barem pet tisuća kuna.
- Nemam nikakav tempo, radim kada i koliko mogu i hoću. Obično sam u šumi cijeli dan, ujutro od 9 ili 10 sati pa do popodne, sve dok ima sunca. Sav skupljeni žir na kraju dana prebacim u vreću i sutra ujutro je nosim na otkup, obično u rasadnik Lukavec nedaleko odavde - objašnjava.
- Svaki sakupljač se mora, prije odlaska u šumu kod nas prvo prijaviti, ostaviti svoje podatke i broj žiro-računa, a onda mu izdajemo dozvolu za skupljanje i objasnimo na koja područja može ići skupljati, a na koja ne. Nema ograničenja na to koliko pojedinac može skupiti, ali obično ljudi napišu da planiraju skupiti maksimalno 1500 kilograma jer teško da sami mogu skupiti više. Kada krajem listopada završi akcija, iznos koji su prikupljanjem i otkupom zaradili, Hrvatske šume im isplate na žiro-račun – objasnili su za Jutarnji iz rasadnika Lukavec.
Nakon što se žirevi izvažu, objašnjavaju nam, moraju ih raširiti, izložiti suncu da se prosuše. Mladi tehnolog Dujmović veli da žir mora biti raširen u sloju maksimalne debljine 30 centimetara kako bi se pravilno osušio. U suprotnom, riskira se truljenje žira. U Lukavcu, osim što prikupljaju, važu i vode evidenciju o žiru, pripremaju i hrastove sadnice za pošumljavanje. To je svojevrsni “plan B” ako posađeni žir u šumi propadne. Žir posade u rasadniku, u kontroliranim uvjetima, a kada stabljika ojača, vade ih iz zemlje i presele u šumu. Trenutno imaju zasađeno i nekoliko stotina tisuća sadnica.
vzaktualno.hr/jutarnji.hr
