Kopriva je onaj tip biljke koju smo navikli izbjegavati, jer smo se kao djeca bezbroj puta opekli na njenim listovima. Kopriva (lat. Urtica dioica) je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Raste u na zapuštenim livadama, oranicama, šumskim čistinama te uz rijeke i potoke, tj. potrebno joj je vlažno tlo. Mada može preživjeti u bilo kakvim klimatskim uvjetima, najraširenija je po Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi.
Stabljika koprive je uspravna i doseže visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na peteljkama i imaju kratke dlačice. Korijen joj je poprilično velik. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni, ali to ne umanjuje njihovu ljekovitost. Kratke dlačice kojima je pokrivena su uzrok njenoj žarenja i paljenja,jer pri dodiru ispuštaju histamin i mravlju kiselinu koja peče.
Kopriva sadrži visoku koncentraciju kalija, kalcija, željeza, fosfora, vitamine C i A i organske kiseline. Također, u koprivi se nalaze i flavonoidi koji dobro djeluju na rad organizma. Ekstrakt korijena je bogat željezom.
Ljekovita svojstva: potiče cirkulaciju, jača imunitet, koristi se protiv opadanja kose, blago pospješuje rad gušterače i izlučivanje inzulina pa tako smanjuje šećer u krvi, dobra je kod tegoba respiratornog sustava (smiruje kašalj, blagotvorno djeluje na iskašljavanje, bronhitis i prehladu), poželjna je kod tegoba sa venama. Čaj od koprive smiruje upale kože i sluznice, kožne bolesti, infekcije i ekceme. Pospješuje rad bubrega, pomaže kod vrtoglavica i urinarnih infekcija, općenito jako povoljno djeluje na cjelokupni imunitet tijela (bilo da je riječ o virusnim, bakterijskim, gljivičnim poremećajima). Kopriva općenito popravlja krvnu sliku a posebno je poznata njena upotreba kod tegoba sa prostatom.
Bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer ponekad mogu nastupiti problemi s probavnim sustavom i crvenilo kože. Osim što štiti od bolesti, kopriva može suzbiti lisne uši koje su veliki nametnik voću. Kopriva može poslužiti za pripremanje raznih jela, a u sjevernoj Europi česti je sastojak juhe i salata.
www.timeout.hr/PM
