Kako su posljednjih godine česte ovrhe zbog ne plaćanja računa, postalo je aktualno pitanje, koja prava uopće imaju građani? Odgovor je u Koprivnici dao Igor Vujović, tajnik i savjetnik iz zagrebačke udruge "Potrošač" na predavanju o pravima i obvezama potrošača.
- Najvažnija su dva zakona – o obveznim odnosima i o zaštiti potrošača. Građani nisu upućeni, da ukoliko neki proizvod ima grešku, mogu dati prigovor u roku od 15 dana i to po članku 10. Zakona o zaštiti potrošača. Naime, obaveza svakog trgovca i davatelja usluge je da takav proizvod trebaju popraviti, zamijeniti ili pak vratiti novac. No, ako se ogluše na prigovor, tada treba obratiti se Tržnoj inspekciji. Mnogi građani ne znaju, da imaju pravo na povrat novca kod plaćanja predujma, jer po članku 13. Zakona o zaštiti potrošača, ako određena usluga ne izvrši se u roku od 30 dana, može tražiti se predujam natrag i to sa zateznim kamatama, ali i raskinuti ugovor - objasnio je Igor Vujović te naglasio, da važan je i članak 15, koji govori, da kad ste prigovorili u zakonskom roku, tada ne može se podizati kazneni postupak protiv vas.
Svakodnevni smo svjedoci nepoštivanja zakona, pa se događa da se ljudi, da zbog neupućenosti kome se obratiti u takvoj situaciji, nađu u nevolji. Š to učiniti ako dobijete prevelik račun za struju, vodu, telefon…? Pritužbe za ovakve javne usluge rješavaju Povjerenstva za reklamacije potrošača, koja se nalaze u tvrtkama, koje pružaju te usluge.
- Najveći problem ljudi imaju s mobitelima. Često dobivaju račune i po nekoliko tisuća kuna, a da nisu ni svjesni zbog čega. No, ništa manji problem nije i sklapanje ugovora izvan poslovnog prostora, koji su napravljeni na ulici, na raznim prezentacijama po kućama… Isto tako, mnogi nađu se u problemima, jer sklopili su ugovor na daljinu putem telefona kupujući neki proizvod. Svi takvi ugovori po članku 57 mogu se raskinuti u roku 14 dana - objasnio je Vujović i istaknuo, da ljudi niti ne znaju da preko 50 posto ovrha, koje su puštene na naplatu, sigurno su bile u zastari.
Naime, ljudi se nisu odazvali na zastaru iz neupućenosti, a koja ne nastupa po sili zakona, već kada se pozivate na nju. Na primjer, ako vam dođe da niste platili komunalnu naknadu, pričuvu za 2009. godinu, pozivate se na članak 226., jer zastara je nastala nakon tri godine. Iako sudac zna, da je nastupila zastara, bez vašeg opoziva na zastaru, neće biti proglašena, već će se vršiti naplata (prisilna ili ovrhom).
www.vzaktualno.hr/Jasna Zagorelec
