U nazočnosti brojnih, kulturnih djelatnika, umjetnika i novinara u nedjelju je na kući u Nazorovoj ulici 26 u Varaždinu otkrivena spomen ploča Tereziji Drožar rođenoj Goričanec, baki najvećeg hrvatskog pisca Miroslava Krleže. Spomen ploču su zajednički dali postaviti Varaždinska inicijativa pisaca, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika HDLU Varaždin i Matica hrvatska - ogranak Varaždin.
Ploča je postavljena u sklopu kandidature Varaždina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine kada su ove prestižne titule dodijeljene Hrvatskoj i Republici Irskoj, a njezin kandidat je i grad Galway. Upravo je na toj slučajnosti nastao projekt "Saloma" koji povezuje Varaždinca Miroslava Krležu i isto tako slavnog irskog pisca Oscara Wildea, kojemu u čast se jednom godišnje u Galwayu održava festival.
Naime i jedan i drugi napisali su drame o biblijskom liku Saloma i to je poveznica dviju europskih kultura sudbinski sličnih naroda.

Zato je izabran i ovaj datum otkrivanja ploče 30. studeni, dan smrti Oscara Wildea. To je u svojem prigodnom govoru objasnio inicijator projekta književnik Robertino Bartolec ispred Varaždinske inicijative pisaca i u ime druge dvije udruge, HDLU-a i Matice hrvatske Varaždin.
On je posebno naglasio kako je projekt "Saloma" osmišljen kao inovativni, interdisciplinarni umjetnički i prevoditeljski koncept temeljen na motivu Salome kao polivalentnog, povezujućeg mjesta cijele europske i zapadne kulture, od biblijskih vremena do najnovijeg doba.
Bartolec se poziva na povijesne činjenice koje pokazuju kako je Krleža bio posebno vezan uz baku Tereziju i njoj zahvaljuje na njezinom specifičnom varaždinskom kajkavskom govoru koji ga je nadahnuo u stvaranju Balada Petrice Kerempuha. Taj svoj varaždinski život Krleža najsugestivnije, uz obilje emocija, opisuje u autobiografskoj knjizi Djetinjstvo 1902. – 03.
Postavljanjem spomen ploče Tereziji Goričanec, koja je preminula 1923. godine u toj zgradi nekadašnje Varaždinske ubožnice, Robertino Bartolec smatra da se napokon na taj način transparentno obilježava Krležino varaždinsko porijeklo i njegovo izrazito varaždinsko nasljeđe.

Tekst/Foto: Nedjeljko Krčar