Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je u ponedjeljak novinare u Banskim dvorima da je deficit državnog proračuna za 2014. godinu, prema prvim preliminarnim podacima Ministarstva te prema nacionalnoj metodologiji izračuna, dosegnuo 12,8 milijardi kuna. To predstavlja 3,8 posto BDP-a.
Deficit je znatno manji nego što se očekivalo, rekao je Lalovac, budući da je očekivani deficit prema rebalansu proračuna provedenom u prosincu bio 15,6 milijardi kuna.
HNB: Banke ublažile standarde kreditiranja
Banke su tijekom trećeg tromjesečja 2014. ublažile standarde odobravanja kredita za većinu skupina kredita poduzećima i stanovništvu, i to prvi put otkako se provodi Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka, piše u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Recentni pad kreditne aktivnosti banaka pod dominantnim je utjecajem oslabjele potražnje, poglavito u segmentu kredita malim i srednjim poduzećima te stambenih kredita. U četvrtom tromjesečju 2014. banke očekuju daljnje ublažavanje standarda odobravanja kredita.
Banke su ocijenile da će se to pozitivno odraziti na potražnju malih i srednjih poduzeća za kreditima. Pritom treba istaknuti da su i u prethodne dvije ankete banke očekivale rast potražnje poduzeća, ali se njihova očekivanja nisu ostvarila. Na ublažavanje standarda odobravanja kredita poduzećima u trećem tromjesečju najviše je djelovala povoljna razina likvidnosti samih banaka, čemu je pridonijela ekspanzivna monetarna politika HNB-a. Osim toga, tijekom 2014. zamjetno je oslabio utjecaj činitelja koji su prethodnih godina najviše djelovali na pooštravanje standarda, premda se u trećem tromjesečju njihovo djelovanje ponovno blago intenziviralo. Očekivanja u vezi s općim gospodarskim kretanjima i dalje se ističu kao najvažniji činitelj pooštravanja standarda odobravanja kredita poduzećima.
Europske burze pod pritiskom grčke krize
Zbog strahovanja ulagača da će Grčka izaći iz eurozone, europske su burze u ponedjeljak pod pritiskom, premda pad cijena nafte i tečaja eura pozitivno utječe na dionice turističkih kompanija i proizvođača roba za široku potrošnju. U fokusu ulagača je politička kriza u Grčkoj, gdje će se 25. siječnja održati izvanredni parlamentarni izbori, na kojima bi pobjedu mogla odnijeti radikalna lijeva stranka Syriza, koja traži daljnji otpis državnih dugova, mimo sadašnjeg dogovora između Atene i Europske unije te MMF-a. To bi moglo voditi Grčku u bankrot, dok bi Europska središnja banka mogla pretrpjeti značajne gubitke po grčkim obveznicama koje posjeduje. S druge strane, podršku tržištu pruža nada ulagača da bi čelnici Europske središnje banke već na sjednici 22. siječnja mogli dodatno olabaviti monetarnu politiku, nakon što je u petak predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao da je rizik da središnja banka neće ispuniti svoju zadaću održavanja stabilnosti cijene veći nago prije šest mjeseci te da su nove poticajne mjere moguće već na početku ove godine.
Andreja Županić, analitičarka Fima vrijednosnica
