Zagrepčani među zadovoljnijima

Rezultate ovog istraživanja Europska komisija objavljuje svake tri godine, a u njemu se nalaze stavovi građana o kvaliteti infrastrukture i usluga, prilikama za zaposlenje, stambenoj situaciji, integraciji stranaca, osjećaju sigurnosti, zagađenju, zelenim površinama i čistoći u gradovima.

Istraživanje je provedeno između svibnja i lipnja 2015. godine na uzorku od 40 tisuća ljudi u 79 europskih gradova (uključujući Island, Norvešku, Š vicarsku i Tursku) s naglaskom na stanovnike glavnih gradova.

Najsretniji su stanovnici Zuericha i Osla, 99 % njih je zadovoljno svojim gradom. Od glavnih gradova su se, osim Osla, u vrhu našli Belfast i Vilnius s 98 %, te Kopenhagen i Stockholm s 97 %. Najnezadovoljniji grad obuhvaćen ovim istraživanjem je Istanbul, kojim je zadovoljno samo 65 % njegovih stanovnika. Slijede ga Palermo s 67 %, s istim postotkom kao i Atena, najnezadovoljniji europski glavni grad.

Najmanje 80 % ispitanika zadovoljni su životom u svim osim u šest europskih gradova, a najbolji postotak je na sjeveru. Ono što je zanimljivo u ovom istraživanju, piše Bloomberg, jest da postoji korelacija između onih kojih su jako zadovoljni sa životom u svojim gradovima i onih koji vide strance kao prednost za njihove gradove. S druge strane, oni koji su se najviše žalili na promet, javne usluge, sigurnost i ostale stvari, su najmanje naklonjeni prisutnosti stranaca.

Ujedinjeni narodi predviđaju da će 2050. godine 66 % svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, a u urbanim sredinama danas već živi 75 % Europljana. Većina europskih urbanih sredina ima od 500 tisuća do 4 milijuna stanovnika.

Proteklih godina države članice, kao i Europska komisija, prepoznali su važnost fokusiranja na urbane sredine kao ključne elemente nacionalnih i regionalnih razvojnih politika. Europska komisija od devedesetih godina podržava specifične inicijative kako bi podržala urbane razvojne aspekte europskih politika.