Ukupni direktni dug županija, gradova i općina od 2002. do 2014. godine više se nego udvostručio – s dvije milijarde kuna u 2002. godini porastao je na 4,5 milijardi kuna u 2014.. Pokazuje to analiza Instituta za javne financije (IJF) „Zaduženost županija, gradova i općina od 2012. do 2014. Godine“, autorice Katarina Ott i Mihaela Bronić.
Ako se pogleda tablica koju su autorice sastavile (od 2002. do 2014.), rang-lista najzaduženijih županija, dakle poredak po visini direktnog duga županija u 2014. izgleda ovako: u 2014. najveći direktni dug imala je Krapinsko-zagorska županija (116,5 milijuna kuna), potom Istarska sa 76,3 milijuna kuna duga, Požeško-slavonska sa 63,7 milijuna kuna, Sisačko-moslavačka 57,4 milijuna kuna, Bjelovarsko-bilogorska 55,6 milijuna kuna, Š ibensko-kninska 49,5 milijuna kuna, dok je na sedmom mjestu Primorsko-goranska sa 48,1 milijuna kuna direktnog duga. Tek nešto manji dug ima Virovitičko-podravska županija (48 milijuna kuna), a slijedi Brodsko-posavska (27,49 mln kn) pa Varaždinska, koja ima dugo od 26,8 milijuna kuna. Riječ je o stanju direktnog duga (kratkoročne i dugoročne obveze za vrijednosne papire, kredite i zajmove) na zadnji dan u godini. Uključeni su i podatci za proračunske korisnike lokalnih jedinica- navodi se u pojašnjenju duga. Međimurska županija je trinaesta sa 19,1 milijun kuna. Najmanje su zadužene Ličko-senjska, svega 2,6 milijuna kuna, te Dubrovačko-neretvanska koja uopće nema dug.
Š to se gradova tiče, prvi je dakle Zagreb sa 1,5 milijardi kuna duga, a odmah ga slijedi Rijeka sa 383,4 milijuna kuna duga, Split sa 140,5 milijuna kuna duga, Osijek 119,2 milijuna kuna duga, Dubrovnik 103,6 milijuna kuna duga, Zadar 98,9 milijuna kuna duga, Pula 69 milijuna kuna duga, Koprivnica 51,4 milijuna kuna duga, te Opatija sa 46 milijuna kuna. Varaždin se nalazi na trinaestom mjestu s 32,3 milijuna kuna duga.
www.vzaktualno.hr
