Veleposlanstvo Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj organiziralo je interaktivnu radionicu „Urban regeneration – current best practices and key lessons learned“ za predstavnike dvadesetak gradova i javnih institucija iz cijele Hrvatske. Na poziv Veleposlanika Nj.E. Andrewa Dalglisha, radionici je prisustvovao i zamjenik lepoglavskog gradonačelnika Hrvoje Kovač.
Koncept urbane regeneracije na primjerima engleskih gradova predstavio je Colin James, autor nekoliko 'masterplan' rješenja urbane regeneracije, a u svom je izlaganju na sistematičan način prikazao kako se strukturnim planiranjima deprivirana područja u gradovima mogu pretvoriti u male pokretače lokalnog razvoja.
Urbana regeneracija jedan je od instrumenata održivog razvoja, a održivi razvoj u svojoj definiciji pak podrazumijeva strukturne promjene kako u načinu proizvodnje tako i načinu života. Ekonomski razvoj, socijalna kohezija i zaštita okoliša tri su nerazdvojna stupa razvoja. Korištenjem postojećih stvorenih resursa poput recimo graditeljskog nasljeđa i njegovom koncentracijom, rehabilitacijom i rekonstrukcijom, istovremeno se podiže standard i širem prostoru dok krajnji cilj vodi ka većoj zaposlenosti, socijalnoj jednakosti i ekonomskom blagostanju.
- Urbana regeneracija obično se definira kao strukturna i funkcionalna izmjena određenih dijelova grada koju financiraju privatni odnosno korporativni, a nekada i državni akteri. Cilj je vraćanje aktivnosti i života u napuštene dijelove te podizanje kvalitete života u deprivirana urbana područja. Riječ je o cjelovitim, opsežnim, dobro promišljenim, organiziranim i dugotrajnim procesima – rekao je Kovač i dodao kako je puno jasnije terminološko određenje tih termina na razini obnove i intervencija na zapuštenim zgradama u gradovima koje više nisu u funkciji.
Premda u četiri velike gradske regije nastale oko najvećih gradova, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, živi 38,8 posto stanovništva Hrvatske, u urbanom sustavu Hrvatske najzastupljeniji su mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Upravo se srednje veliki i mali gradovi poput Lepoglave prepoznaju kao ključne karike opstanka rijetko naseljenih ruralnih područja, posebno pogođenih depopulacijom i gubitkom javnih funkcija i sadržaja.
- Svi postupci izrade planova sanacije, revitalizacije odnosno urbane regeneracije moraju u velikoj mjeri biti otvoreni prema lokalnom stanovništvu, čije će sudjelovanje i suradnja u provedbi tih aktivnosti biti ključni za uspješnost procesa – dodaje Kovač.
Napušteni kompleksi i nekretnine u Hrvatskoj uglavnom su posljedica gospodarskih promjena prouzročenih padom tradicionalnih industrija 80- ih godina prošlog stoljeća, potom ratnih razaranja, promjene državnog ustroja i procesa pretvorbe i privatizacije, a globalna gospodarska kriza i stanje recesije dodatno su obilježili posljednja dva desetljeća te ostavili vidljiv trag u prostoru.
Bitan prostorni resurs u urbanim područjima, primjerice u Lepoglavi tako su napušteni industrijski, a u nešto manjoj mjeri i objekti stambene, poslovne i javne namjene. Velik broj napuštenih prostora karakterizira atraktivnost položaja u urbanom tkivu, veličina zemljišta, prometna dostupnost te često visok stupanj zatečene uređenosti zemljišta. Međutim, neriješeni imovinskopravni odnosi i nedostupnost informacija važnih za donošenje odluke o ulaganju čine ih neprivlačnima potencijalnim ulagačima.
- Strateškim pristupom prema ovakvom tipu brownfield investicija možemo pokušati pokrenuti procese urbane regeneracije kako bismo neke lokacije u Lepoglavi upregnuli u zamašnjak gospodarskog razvoja. Svaka je prilika zapravo dobra prilika da razvijamo Lepoglavu, a nipošto ne smijemo skretati pogled sa starih i zapuštenih objekata u gradu. Nije Grad vlasnik tih objekata, ali ne može ni mirno sjediti i gledati njihovo propadanje. Mi, za razliku od vlasnika znamo što bismo s takvim objektima – zaključuje Kovač.
www.vzaktualno.hr