Prije mjesec dana, odnosno pred sam kraj mandata prethodnog saziva Gradskog vijeća, Varaždinske su vijesti pisale o presvlačenju političkih dresova naših vrlih gradskih vijećnika. I ustvrdili da je čak trećina vijećnika promijenila stranački dres. A kako to izgleda s tri glavna gradonačelnička kandidata u ovogodišnjim izborima? Kakva je politička prošlost Gorana Habuša, Božidara Kolarića i Marijana Cingule?
Da ne bi bilo nikakve zabune, ova su se tri kandidata izdvojila u tri istraživanja koja su provedena za tri različite političke stranke, te su i pod povećalom javnosti više nego ostali kandidati. Pa, idemo redom.
Goran Habuš, sadašnji gradonačelnik iz krnjeg mandata i zajednički kandidat koalicije stranaka HNS-SDP-HSU-HSLS, sin nekadašnjeg visokog funkcionera varaždinskog SKH nije krenuo stopama svoga oca već je svoj politički put započeo u HNS-u s početkom dvijetisućitih. I, za domaće prilike, vozi prilično "dosadno" – cijelo je vrijeme samo u jednoj stranci, odnosno u HNS-u. Njegov skok u višu političku brzinu bio je prilično iznenadan kad pred prošle lokalne izbore prije četiri godine postaje kandidat za gradonačelnika stranke koja je pred same izbore ostala bez izglednog kandidata za gradonačelnika.
Naime, Zlatko Horvat, nekadašnji zamjenik gradonačelnika bio je dugogodišnji član HNS-a, saborski zastupnik te stranke, i pred same lokalne izbore mijenja tabor i bježi pod kišobran Ivana Čehoka za njegova zamjenika, s kojim će tri godine kasnije biti osumnjičen za nezakonite radnje tijekom mandata. Habuš je te 2009. godine ušao s prilično autsajderaske pozicije u sraz s dotada neprikosnovenim i istinskim vladarom Varaždina. Po načinu rada i njegovim posljedicama Čehok više sliči na gubernatora ruske provincije iz 19. stoljeća nego na gradonačelnika uljuđenog grada i profesora etike iz 21. stoljeća. Ta je izborna borba zamalo završila u drugom krugu, a za što je nedostajalo stotinjak glasova čime je izbjegnuto veliko iznenađenje za sve poznavatelje lokalnih prilika koji su bili uvjereni u rekordnu pobjedu Čehoka (nešto slično što se dogodilo u obližnjoj Koprivnici u kojoj je tamošnji "vladar" Mršić iste te godine dobio 72% glasova birača).
Kasniji je tijek događaja varaždinskog gubernatora otpravio u istražni zatvor, u više navrata, a njegov mladi protukandidat iz izbora 2009. godine postaje novi gradonačelnik u izvanrednim izborima izazvanih istragom protiv njegova prethodnika zbog kojih je morao dati i ostavku. Mladi je gradonačelnik svoj mandat započeo poprilično "veselo", te je skrivio nesreću u tako veselom stanju. Kako je tek preuzeo dirigentsku palicu grada, odlučio je ostati u sedlu i uz ispriku i zasluženu prekršajnu prijavu i kaznu, nastavio svoj skraćeni mandat do kraja.
Tih je godinu i pol upravljao Varaždinom u kohabitaciji s Gradskim vijećem u kojemu je pretežiti proces bio mijenjanje stranačkih dresova, preslagivanje većine s desna na lijevo. U takvim vijećničkim odnosima nosio se i s problemom bala smeća, napadima T7 grupe, blokiranjima natječaja interesnih skupina koje su onemogućile rješenje problema baliranog smeća, ali i tzv. tekućeg otpada. I kad se god naslućivalo rješenje otpada, uvijek je dočekao neki novi problem koji je zabetonirao stotinu tisuća bala na Brezju.
Ono što je sigurno, kad se govori o ovom kandidatu, jest da je u ovih godinu i pol, od početnog nesnalaženja koje je pojačalo "veselo" stanje postupno izrastao u puno ozbiljnijeg gradonačelnika. I ne bi bilo iznenađenje da dobije novi mandat. Ovaj put možda s nešto stabilnijom većinom u Gradskom vijeću što bi moglo osigurati i stabilnije političke prilike u Varaždinu.
Druga dva kandidata imaju vrlo zanimljivu političku prošlost. Naravno, kako su znatno stariji od svog protukandidata kojeg podržava Kukuriku koalicija ojačana varaždinskim HSLS-om, njihova je politička staza bitno krivudavija. Osim mijenjanja stranačkih dresova različitih boja o čemu slijedi detaljniji opis, ovu dvojicu kandidata veže joše jedna činjenica: obojica su bili povezani s bivšim gradonačelnikom Čehokom. Naime, Cingula je bio jedan od tri predlagatelja Ivana Čehoka za gradonačelnika na izborima 2009. godine. Prema tadašnjim propisima svaki je nezavisni kandidat morao imati tri predlagatelja, a eto Cingula je bio nesebičan u potpisima te stao iza kandidature (samo se postavlja pitanje je li bio nečim izazvan ili je taj potpis bio po savjesti?!).
A i Božidar Kolarić, kandidat Hrvatskih laburista, ima veze s "gubernatorom": na posljednjim je izborima prije četiri godinu ušao u Gradsko vijeće na Čehokovoj listi. I ostao mu vjeran sve dok mu nositelj liste nije prepraćen u Remetinec. Možda griješim u tjednu, ali nikako u mjesecu. Uskoro je taj nekadašnji Čehokov nadstranački vijećnik završio kod Lesara i malo po malo, korak po korak, domigoljio do gradonačelničke kandidature. Kako se može čuti iz podružnice ove stranke, radi se o nametnutom kandidatu kojeg je Lesar ustoličio protiv volje lokalne organizacije.
Istraživanja govore da ga glasači Laburista baš i ne prepoznaju kao svoga te da dobija znatno manje glasova nego stranka. Očito se Varaždincima čini neuvjerljivo njegovo mijenjanje stranačkih dresova. Kad je početkom demokratskih promjena napustio tadašnji SKH-SDP (još jedna poveznica s Cingulom!) ušao je u HNS kojemu je vjerno služio sve do Čehokove unosne ponude kad bježi u njegove redove i ulazi u Gradsko vijeće.
Poznavatelji prilika kažu da je shvatio signal vremena jer je ispao iz kombinacije za listu HNS-a te je uletio u zadnji vagon Čehokova vlakića. I kao što smo već napisali, ne ostade predugo u tom vagončiću. Na sljedećoj je stanici presjeo na novi vlakić kojim upravlja Lesar. Ostaje za vidjeti do koje će stanice ostati u tom vlakiću. Ovaj je bivši HNS-ovac, dobitnik i stranačke nagrade kao vrlo aktivni i uspješni član, materijalizirao svoj politički angažman: uspio je sebe zaposliti na bazenima, a kćer u komunalu. Za očekivati je da će nakon ovih izbora, ako ne zasjedne u gradonačelničku fotelju, otići u političku mirovinu.
Kad se ime Marijana Cingule pojavilo u HDZ-ovoj telefonskoj anketi početkom veljače, bilo je to veliko iznenađenje za sve one koji poznaju ovog varaždinskog profesora lijeve političke orijentacije. Oni koji dulje pamte sjetit će se i njegovog komunističkog puta, ali i njegovog izbornog pojavljivanja prije više od dvadeset godina na listi Račanovog SKH-SDP. Dugo ga nije bilo u politici, a onda se prije četiri godine pojavio kao predlagatelj liste Ivana Čehoka, što je svojevrsna najava njegovog novog političkog angažmana.
Međutim, njegovo zbližavanje s HDZ-om veliko je iznenađenje kako za njegove poznavatelje, tako i za većinu HDZ-ovaca u varaždinskom rukovodstvu ove stranke. Njegov pokušaj komuniciranja nezavisnog puta (Ni lijevo, ni desno) poprilično je neuvjerljiv i prilično promašen. Svi koji ga znaju govore o njemu kao bliskom lijevom svjetonazoru, a sad govori ni lijevo ni desno. A onda se nađe na listi desne stranke. Umjesto da bude istinski nezavisni kandidat, čime bi povećao svoje izborne izglede, on donosi poprilično iznenađujuću političku odluku i pristaje na ponudu Karamarka i njegovog lokalnog izvršitelja Vukovića i postaje u stvari kandidat HDZ-a. I ne samo to - on postaje nositelj liste koalicije HDZ-HSP Ante Starčević-BUZ.
Pokušavajući na infrastrukturi HDZ-a, koja je poprilično oslabljena u posljednjih četiri godine, ali i na sentimentu lijevih birača pomiriti dvije krajnosti koje su poprilično nepomirljive. Naravno, pri tom računa i na protestne glasače zaboravljajući da je glavni skupljač protestnih glasova laburistički kandidat.
Da zaključimo ovu malu političku analizu izbora za gradonačelnika Varaždina. Najveća će borba biti u stvari za drugo mjesto i to između dva Čehokova nasljednika: Božidara Kolarića i Marijana Cingule. Tako se duh "gubernatora" još uvijek nadvija nad izbornom i političkom arenom Varaždina. A to najbolje pokazuje kako su se političke boje u Varaždinu poprilično pomiješale. A kaputi poprilično izlizali od silnih preokretanja.
www.vzaktualno.hr