Hrvatska se Vlada nedavno pohvalila da su oni, državne tvrtke i ustanove otpisale 1,3 milijarde kuna dugova građana do 10.000 kuna. Ukupno je deblokirano više od 6000 građana, a za više od 150.000 je umanjen dug, piše portal 24sata. Otpisani su iznosi koji su dugovali državnim tvrtkama poput HEP-a, ministarstvima, Poreznoj upravi, institucijama poput Zavoda za zdravstveno osiguranje No, sad je pitanje hoće li ih slijediti i telekomi, gradovi i njihove tvrtke, banke i drugi, budući da nemaju nikakvu obvezu otpisati dugove do 10.000 kuna, nego je Vlada samo apelirala na njih da učine isto što i državna tijela.
Vladine institucije su djelomično ili potpuno prestale provoditi ovrhe za 382.000 plaćanja i 150.474 građana. Podsjetimo, samo nešto više od 6000 je deblokirano, a za ostalih 144.000 dug je umanjen tim otpisom, ali su još u blokadi. Vlada je ranije procijenila da kada bi se i gradovi i njihove tvrtke uključile u otpis, poništilo bi se čak 860.327 ovrha. Više od 11.000 građana bi bilo potpuno deblokirano, što je 5000 više nego je Vlada dosad potpuno deblokirala. A kada se tome pridodaju telekomi, financijske institucije poput banaka i ostali, broj deblokiranih bi značajno porastao. Jer zbog duga do 10.000 kuna je blokirano oko 110.000 građana.
No, već sad je jasno da neće svi otpisivati kao Vlada: bez ikakvih kriterija osim da je ovrha nastala do kraj prošle godine. Svi oni imaju rok od 60 dana da se odluče hoće li i kako otpisivati dugove.
Kako doznaju 24sata, u Vipnetu u ovom trenutku ne vidie potrebu za promjenom dosadašnje poslovne prakse koja se odnosi na naplatu dospjelih, a nepodmirenih dugovanja fizičkih osoba, a Hrvatski telekom kaže da će tek donijeti odluke, ali da će se voditi socijalnim kriterijima, dok se iz Tele2 zasad nisu očitovali.
Banke traže porezne stimulacije
Udruga banaka se također poziva na socijalne kriterije i praksu, kako bi se pomoglo samo onima koji ni sad ni ubuduće ne mogu vraćati dugove. Traže i porezne stimulacije, ali napominju da banke već nude reprograme. Vlada je inače predvidjela poreznu olakšicu za otpis dugova, ali banke ističu da se time samo eliminiraju porezna davanja na gubitke, a ne i daju porezne stimulacije.
Onima koji su blokirani zbog komunalnih naknada, zakupa, odvoza otpada, neplaćanje vode, plina, ostaje se samo nadati da će njihovi lokalni čelnici donijeti odluke o otpisu. U Udruzi gradova pojašnjavaju da svaki grad mora donijeti odluku hoće li otpisivati dug i koji će biti kriteriji. Nitko ne mora poslušati Vladu i otpisivati dugove svima do 10.000 kuna.
Još dva zakona za blokirane
Na kraju, treba napomenuti da je ovo tek jedan od tri zakona za blokirane. Kao prvo, i oni kojima je sada otpisan dio dugova, imaju pravo na reprogram ostatka duga. Zatim, Fina će uskoro osloboditi ovrha sve koji su blokirani duže od tri godine bez naplate. Ali cijeli dug ostaje u tom slučaju. Vlada računa da će spriječiti da ti ljudi ponovno budu blokirani i da će se dogovoriti o nekoj vrsti naplate s vjerovnicima. Na kraju, početkom godine stupa treći zakon po kojem će biti omogućen brzi stečaj za one koji duguju do 20.000 kuna i osobni stečaj za one s višim dugom.
vzaktualno.hr/24sata