Miljenko Ptiček, bivši direktor Parkova, pravomoćno je osuđen na godinu dana i 8 mjeseci zatvora. Vrhovni sud je Ptičeku pravomoćno presudio dvije godine bezuvjetne zatvorske kazne, međutim u kaznu je uračunato vrijeme provedeno u Istražnom zatvoru, od 23. prosinca 2010. do 14. travnja 2011. godine.
Podsjetimo, Županijski sud u Varaždinu bivšeg je direktora Parkova u presudi od 16. prosinca 2016. godine osudio na godinu i deset mjeseci zatvora. Optužen je bio po 11 točaka optužnice, a proglašen krivim za pet, dok je za ostale oslobođen. Osuđen je za kazneno djelo protiv gospodarstva zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju i za kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava te poticanja na krivotvorenje službene isprave. Naime, Ptiček je proglašen krivim jer je Peri Kocijanu, pokojnom vlasniku poduzeća Ekofrut u više navrata 2005. godine naredio da u ime svog poduzeća ispostavlja Parkovima račune za poslove koji nisu odrađeni. Potom je od svakog fiktivnog računa 90% zarade zadržavao za sebe čime su Parkovi oštećeni za 93.634 kune.
Morala izdavati lažne fakture inače bi dobila otkaz
Pero Kocijan potvrdio je kako je njegovo poduzeće u tom periodu loše poslovalo te je pristao da se fiktivnim računima Ptičeku pribavi protupravna imovinska korist. Isto je potvrdila i svjedokinja Marija Fotez-Ledinski koja je u to vrijeme radila u računovodstvu i morala izdavati lažne fakture u suprotnom joj se prijetilo otkazom. Isto tako, Prvostupanjski sud je zaključio kako je dokazano da je Ptiček tražio od Martine Židar i Gordane Kranjčić da u radne naloge upišu neistinite podatke o osobama i nekretninama. Kako se navodi u sudskoj dokumentaciji, takvi nalozi korišteni su za izvođenje radova na privatnim posjedima gradonačelnika Čehoka i drugih gradskih dužnosnika.
Nadalje, Ptiček je oslobođen krivnje da je oštetio Grad Varaždin za 53.556,78 kuna i to na način da su Parkovi fakturirali veće iznose od vrijednosti izvedenih radova. Međutim, time slučaj nije završen jer je Vrhovni sud djelomično prihvatio žalbu državnog odvjetnika koji se žali zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, traži da se oslobađajući dio prvostupanjske presude vrati sudu na ponovno suđenje te traži dužu zatvorsku kaznu.
M.Horvat/www.vzaktualno.hr