Za Radoboj, malo mjestašce u Krapinsko-zagorskoj županiji vjerojatno ste već čuli, no za Muzej Radboa mnogi još nisu čuli, a kamoli posjetili. Mnogi bi se mogli pitati što ima jedan mali Radoboj za ponuditi posjetiteljima i što to zanimljivo krije njihov muzej?
Za sve one koji ne znaju, Radoboj je jedinstveno nalazište sumpora i ugljena s bogatom rudarskom tradicijom, vrijednim fosilnim i arheološkim nalazima koji predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo na jednome mjestu. Bogatu i mnogima nepoznatu povijest Radoboja moći ćete doživjeti u Muzeju Radboa u kojem možete razgledati postav reprezentativnih predmeta iz prošlosti Radoboja koji su predstavljeni putem multimedijalnosti i tehnologijske inovativnost.
Inače, Muzej Radboa nominiran je za nagradu Živa 2018. najbolji slavenski muzej u organizaciji Foruma slavenskih kultura (FSK) i Europske muzejske akademije (EMA). Zanimljiva je povijesna činjenica da su tijekom 19. i početkom 20. stoljeća na području Radoboja djelovali rudnici sumpora i ugljena, a u Radoboju je prvi puta primijenjen stroj za rafiniranje sumpora, koji je u svijetu nadaleko poznat kao radobojski stroj. Usporedno s rudarenjem rudari su utemeljili i rudarsku školu, želeći na taj način svojoj djeci pružiti lakši život. Tradicija rudarenja trajala je se sve do kraja II. svjetskog rata i neizostavni je dio povijesti ovog kraja.
Vinova loza stara između 12 i 14 milijuna godina najstariji fosil u ovom dijelu Europe
Bogati nalazi fosila u Radoboju u 19 st. privukli su pozornost osobito stranih stručnjaka. Mnogi su znanstvenici pretraživali zanimljive okamine i sakupili prekrasne zbirke. Godine 1838. počela su sustavna prikupljanja tih fosilnih ostataka. Nažalost, veći dio vrijedne zbirke poslan je u Beč i Budimpeštu. Velika je sreća što je 1846. godine osnovan Narodni zemaljski muzej u Zagrebu, koji je počeo sakupljati prirodnine, a Zemaljska vlada pomagala je znanstvena istraživanja i prikupljanja tog materijala.
Zasigurno niste znali da je okamina lista vinove loze stara između 12 i 14 milijuna godina pronađena na području općine Radoboj i predstavlja najstariji poznati fosil ove vrste u ovom dijelu Europe. U radobojskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama, kao kameni svjedoci negdašnjih klimatskih prilika na tom području, te života na kopnu i u toplom Panonskom moru
Fosilna flora Radoboja sačuvana je u sarmatskim naslagama lapora, što odgovara starosti od 12 do 14 milijuna godina. Najbrojniji su ostaci listova, a ostalo su otisci stabljika, sjemenki, cvjetova ili plodova. Različite biljne vrste pokazuju da je nekada u Radoboju prevladavala vegetacija sasvim drukčija od današnje. Vegetacija je bila iznimno bogata i bujna, što dokazuju i mnogobrojni sačuvani fosilni insekti. Nalazi fosilnih kukaca su u svijetu vrlo rijetki, tako da je radobojska zbirka vrlo dragocjena.
M.Horvat/www.vzaktualno.hr