Od 1. travnja na snazi će biti novi zakonodavni okvir kojim će se napokon bolje regulirati pitanje svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj. Prema novom zakonu, problemi vezani uz prejako osvjetljenje ulične rasvjete ili reklama bit će prebačeni na komunalno redarstvo, čime će se ubrzati proces prijave i rješavanja, piše Jutarnji list. Po novome će se za prejako osvjetljenje moći tretirati i reklame, što dosad nije bilo moguće.
- Novim zakonom uređuje se zaštita od svjetlosnog onečišćenja koja obuhvaća obveznike zaštite od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, način utvrđivanja najviše dopuštenih vrijednosti rasvjetljavanja, ograničenja i zabrane rasvjetljavanja, uvjete za planiranje, gradnju, održavanje i rekonstrukciju vanjske rasvjete, mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša te druga pitanja radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja okoliša i posljedica djelovanja svjetlosnog onečišćenja - kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te dodaju kako će se donošenjem podzakonskih propisa steći uvjeti za postupanje inspekcije.
Promjena zakona uvelike će promijeniti rad komunalnih redara koji će ubuduće imati još jedan, dodatni, posao.
Nove propise posebno pozdravljaju stručnjaci koji smatraju kako se problem svjetlosnog onečišćenja godinama zanemaruje. Željko Andreić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, mjerio je od 2012. do 2018. godine svjetlinu noćnog neba iznad Zagreba te došao do zaključka da je u vedroj noći nebo iznad metropole šest do osam puta svjetlije od prirodnog, a u uvjetima magle i niskih oblaka ta svjetlina može biti 100 i više puta veća.
Izloženost svjetlu tijekom noći dovodi do promjene cirkadijanog ritma
Dok se štetni utjecaj svjetlosnog onečišćenja zanemaruje, jedan drugi faktor “ometanja” sna jako je dobro kontroliran. Riječ je o buci jer se na svaku glasniju glazbu nakon dopuštenog vremena odmah šalje policija i naplaćuje kazna. Profesor Andreić objašnjava kako je problem buke dulje prisutan u javnosti te je uz to “primjetniji” za naša osjetila, zbog čega mu posvećujemo više pažnje, piše Jutarnji. Ipak, utjecaj svjetlosnog onečišćenja na zdravlje je vrlo velik. Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojoj stranici ima opsežan tekst koji upozorava na opasnosti svjetlosnog onečišćenja na zdravlje. Kako navode, nedavna epidemiološka istraživanja upućuju na to da izloženost svjetlu tijekom noći dovodi do promjene cirkadijanog ritma potiskivanjem sinteze melatonina, hormona spavanja.
- Smanjenje koncentracije melatonina dovodi se u vezu s nekim vrstama karcinoma, vrsta, intenzitet i boja unutarnjeg i vanjskog osvjetljenja danas postaje sve značajnije javnozdravstveno pitanje - stoji na njihovoj stranici gdje još navode da manjak melatonina može povećati učestalost glavobolje, iscrpljenosti, stresa i unutarnjeg nemira.
a.k./vzaktualno.hr/jutarnji.hr
