Kako izvorni hrvatski pekarski i pekarsko-slastičarski proizvod staviti na gastronomski i turistički stol? Ima li Hrvatska favorite među izvornim pekarskim proizvodima? Koji su to proizvodi? Kako izvorne pekarske proizvode iz ruralnih radionica predstaviti tržištu i ponuditi ih? Kakva su dosadašnja iskustva hrvatskih pekarnica u tom smislu? To su samo neka od pitanja na koja će, kao i na prošlogodišnjem kongresu, pokušati dati 19. Internacionalni kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva „Hrvatski pekar“.
Kongres će se pod visokim pokroviteljstvom Varaždinske županije održati u Varaždinu 5. travnja u hotelu Turist. Stručni pokrovitelj je PBF – Prehrambeno bio tehnološki fakultet Zagreb, a inozemni pokrovitelj Labena Ljubljana. Organizator je Novinsko-nakladničko poduzeće Robinson iz Zagreba.
Premali broj zaštićenih proizvoda
Godišnji promet na području Europske unije s izvornim proizvodima je veći od 50 milijardi eura, a ta se brojka iz godine u godinu sve više povećava. Dok su brojne europske zemlje našle svoju šansu u području pekarskih i pekarsko-slastičarskih proizvoda, Hrvatska tu poprilično zaostaje.
- Naročito je veliki raskorak u broju zaštićenih izvornih pekarskih proizvoda između Hrvatske i ostalih članica EU.
Zaštićeni proizvod brže pronalazi put do tržišta, posebno u turističkoj ponudi. Toga su hrvatski pekari itekako svjesni, no brojne nagomilane poteškoće u proizvodnji, nedostatku stručnih kadrova i radne snage, problem nelojalne konkurencije, sve jača inozemna konkurencija, zaštita izvornosti te plasman izvornog, domaćeg pekarskog, proizvoda pada u drugi ili treći plan – ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinsko-nakladničkog poduzeća Robinson.
U posljednjih nekoliko godina učinjeni su znatni napori na zaštiti, ponajprije uvrštavanju pekarskih i pekarsko-slastičarskih proizvoda na listu nematerijalne kulturne baštine.
- Ove godine predstavljamo sudionicima bregovske vrtanje, vrlo zanimljiv i originalan pekarsko-slastičarski proizvod, nedavno po prvi puta predstavljen i na HTV-u. Vrtanji će zasigurno vrlo brzo doživjeti certifikat zaštite.
-Vrtanj je kolač koji se pekao u Koprivničkim Bregima i to za prvu nedjelju po Uskrsu, ali i za Božić i svatove, no, danas, za razliku od bregovske pite, ima jako malo žena koje ga znaju ispeći – naglašava Nada Matijaško, etnolog i voditeljica koprivničkog muzeja prehrane. Vertány se spominje u Gazophylaciumu, rječniku Ivana Belostenca, iz 17. stoljeća. Dakle ima povijesnu težinu.
Na kongresu će biti predstavljene varaždinske pogačice s brašnom od bučinog ulja i s bučinim uljem, vrlo zanimljiva izvorna pekarska delicija. Prezentirat će ih po starinskom receptu Udruga žena općine Vidovec iz Varaždinske županije. Zašto ga ne ponuditi kupcima u pekarnicama?!
Zlevanka i podravski kašnjaki
Nažalost Hrvatska kasni za drugim zemljama u tom području.
-Nekoliko hrvatskih pekarnica proizvodi izvornu zlevanku, vrlo zanimljiv domaći proizvod popularan u Podravini, Zagorju i Međimurju! I svi vlasnici ističu da prodaja ide odlično! – dodaje Anđela Lenhardt Antolin poznata podravska novinarka i gastronom. No to je kap u moru. Ostaje pitanje zbog čega pekari ne krenu u proizvodnju zlevanke. Na ovogodišnjem kongresu Grad Đurđevac će predstaviti tzv. „belu zlevanku“ od domaćih sirovina. I tu zaostajemo za susjedima Slovencima jer je poznati da se svake godine u Prekmurju održava festival „Zlevkijada“. Prezentaciju i degustaciju održat će Udruga žena Grada Đurđevca.
Općina Virje će ove godine predstaviti na kongresu podravske kašnjake, zanimljivu deliciju s heljdinom i prosenom kašom.
-Kašnjaki su jedinstveni podravski pekarsko-slastičarski proizvod od heljdine kaše, prosene kaše i stučenih suhih koštica bundeve. Svija se poput štruklja, a peče poput štruklja u okrugloj ili četvrtastoj posudi. Mogu biti i slani, a tada su odlični kao svakodnevni, običan obrok. Dio su podravske kulinarske tradicije i običaja u regiji! – rekla nam je Jasna Šignjar, predsjednica Društva žena Virje čije članice će prezentirati kašnjake.
Učenici prezentiraju pekarski suvenir
-Ovakvi kongresi mogu također puno učiniti u toj sinergiji!- nastavlja Stjepan Odobašić. Veliku ulogu ovdje mogu imati i regionalne i lokalne turističke zajednice, posebice uvrštavanjem izvornih pekarskih proizvoda u kataloge i prospekte, no nažalost malo je takvih. Većina europskih zemalja to preferira.
Na ovogodišnjem kongresu bit će predstavljeni kruhovi od platanas banane a gošća je iz Paname, Jhirkella Adams. Matea McConnell Kučević, vrsna gastro - stručnjakinja predložit će novu ideju hrvatskim pekarima a to su domaće vegetarijanske lazanje sa zagorskim mlincima.
-Pekari u svojim pekarnicama prodaju pizze, zašto ne bi prodavali i lazanje! – ističe Matea Mconnell Kučević. Isprobala sam ovaj recept a originalni zagorski mlinci pokazali su se izuzetnom prikladnim i daju poseban „štih“ lazanjama.
-U posljednje vrijeme je u Hrvatskoj sve popularniji batat – ističe Ivan Šulog direktor tvrtke Šulog d.o.o. iz Donje Bistre. Njegova će ekipa pripremiti peciva i kruhove s batatom.
Organizator je okupio reperezentativnu ekipu vrsnih predavača iz PBF-a, prehrambeno biotehnološkog fakulteta Zagreb i Farmaceutskog fakulteta Zagreb i uglednih stručnjaka iz područja pekarstva.
Na kongresu će se ocjenjivati radovi učenika srednjih pekarskih, prehrambenih i kuharskih škola Hrvatske na temu: Pekarski suvenir mojeg zavičaja. Sudjeluju srednje strukovne škole iz Zagreba, Zadra, Đakova, Požege, Varaždina i Preloga.
Na kraju kongresa podijelit će se medalje i priznanja za najkvalitetnije hrvatske pekarske proizvode koji su ocjenjivani u sklopu akcije „Hrvatska pekarska kvaliteta“.
vzaktualno.hr