Ne napravi li država iznimku, čak 5 milijuna kuna od novca prikupljenog u humanitarnoj akciji za djevojčicu Milu Rončević uzet će Porezna.
Upravo stoga, obitelj Rončević ubrzano traži način da se višak novca za liječenje male Mile prikupljen na privatnom žiro računu Milinog oca što prije prebaci na račun Zaklade Nore Šitum i namijeni liječenju nekog drugog djeteta, a da se pritom ne mora platiti porez, piše Jutarnji list.
Milin djed Vladimir Rončević, kojemu je sin Marin ostavio punomoć na svoj žiro račun, kaže da razgovara s poreznim savjetnicima kako bi se pronašlo rješenje, odnosno da se sve što ostane na računu što prije prebaci na Zakladu bez da se to oporezuje.
Naime, sukladno Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućim pravilnicima, donacije za zdravstvene potrebe (liječenje, operativne zahvate, lijekove i dr.) koje nisu pokrivene osnovnim ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem ne podliježu oporezivanju - ali samo do visine utrošenih sredstava za tu namjenu. Ako donirani novac nije u cijelosti utrošen za zdravstvene potrebe primatelja, odnosno ako se skupi više od predviđenoga, taj neutrošeni dio smatra se oporezivim primitkom.
- Na višak prikupljenog novca potrebno je platiti porez kao na drugi dohodak, odnosno 10 posto od iznosa za mirovinsko osiguranje te na preostali iznos 24 posto poreza, objašnjava za Jutarnji porezna stručnjakinja dr. Marija Zuber.
U slučaju male Mile - radi se o milijunima kuna koje bi se, umjesto za liječenje nekog djeteta, uplatilo u državni proračun. Na žiroračunu Milina oca prikupljeno je više od 30 milijuna kuna, a tek polovica tog iznosa potrebna je za njezino liječenje. Ostatak od 15-ak milijuna tretira se kao dohodak Milina oca i na njih bi, ugrubo, trebao platiti gotovo pet milijuna kuna doprinosa i poreza!
- Prema mojem mišljenju, porez se ne bi trebao platiti ako se novac preusmjeri za zdravstvene potrebe nekog drugog djeteta jer se tada ne bi mijenjala porezna namjena. No, to ne propisuju važeće zakonske odredbe i ovaj bi stav mogao postati pravovaljani samo ako takvu interpretaciju objavi Ministarstvo financija, kaže dr. Zuber. No, Ministarstvo financija ni Porezna uprava zasad se nisu oglasili o tom pitanju ni na naš zahtjev.
Banke naplaćivale uobičajene naknade pri uplatama
Drugi problem koji se pojavio vezano za prikupljeni novac jest činjenica da su banke naplaćivale uobičajene naknade pri uplatama za Milu, piše Jutarnji. Erste banka je tako, primjerice, u tri dana ostvarila 20 tisuća kuna zaračunavajući građanima naknadu od prosječno 2,2 kune na transakciju. No, kada su uvidjeli da je riječ o novcu koji se prikuplja u humanitarne svrhe, prestali su to činiti, a uplatili su i donaciju od 40 tisuća kuna na račun Zaklade Nore Šitum te na taj način vratili dvostruko više.
Naknade su naplaćivali i u HPB-u, PBZ-u i Zabi te su sve tri najavile da će novac vratiti putem donacije. Iz Addiko banke su također naplaćivali naknade u iznosu od 1,7 do 1,9 kuna po transakciji. Jedino RBA, kako su potvrdili za Jutarnji, nije uzimala naknade.
vzaktualno.hr/Jutarnji list