Prema podacima o broju članova političkih stranaka u našoj zemlji, najčešće se spominje brojka od 400.000 do 420.000 članova, od čega se nešto više od pola odnosi na HDZ (208.000 do 220.000), a više desetaka tisuća članova imaju SDP, HNS i SDP. Taj postotak znači da je praktički oko 10 posto hrvatskog stanovništva uključeno u političke stranke, što Hrvatsku postavlja iznad prosjeka zemalja EU, piše Glas Istre
Pojedina istraživanja politologa o uključenosti u političke stranke u drugim zemljama bivše Jugoslavije i šire regije Jugoistočne Europe pokazala su da je postotak uključenosti građana u političke stranke izrazito visok i u tim zemljama, te vrlo sličan onome koji je na djelu u Hrvatskoj. Jedini izuzetak je Slovenija, u kojoj je postotak znatno sličniji onom u drugim zemljama Srednje Europe.
Evo kakva je situacija u drugim europskim zemljama
U posljednjih desetak i više godina broj članova političkih stranaka se značajno smanjio u europskim zemljama. Pogleda li se s, druge strane, koliko je iznosio udio stranački organiziranih građana u posljednjim provedenim istraživanjima, on se u najvećem broju slučajeva kretao od 1 do 4 posto ukupnog stanovništva. Najmanje je iznosio u Poljskoj (0.79%) i Mađarskoj (1.01), a nakon toga u Ujedinjenom Kraljevstvu (1.20%) i Češkoj (1.75%). Udio članova stranaka u većini drugih europskih zemalja kreće se od 2 do 5 % ukupnog broja stanovništva (Belgija 4.82 %, Danska 3.67 %, Irska, 2.15%, Njemačka 2.13 %, Nizozemska 2.43%, Portugal 2.92%, Španjolska 4.18%, Švedska 3.55 %). Jedini izuzetak je Austrija, u kojoj političkim strankama pripada čak 13.48 % stanovništva.
Uzme li se u obzir i pojedine neeuropske demokracije, pokazuje se da je postotak članova političkih stranaka u Australiji (1.57%) i Kanadi (0.83%) približno jednak postotku Ujedinjenog Kraljevstva, a ni postotak koji se odnosi na Izrael (4.47%) ne odstupa od uobičajenog postotka koji je na djelu u većini europskih zemalja, piše Glas Istre. Istraživanja su, dakle, pokazala da je u demokracijama nove Europe (Poljska, Češka, Mađarska) razmjerno nizak udio stranački organiziranih građana u ukupnom stanovništvu, a nizak udio stranačke pripadnosti možemo uočiti i u zemljama westminsterskog modela demokracije.
Cijeli članak pročitajte ovdje
foto: arhiva
vzaktualno.hr/glasistre.hr
