Posljednjih godinu dana Rumunjska je povećala plaće 16 posto kako bi zaustavila odljev vlastite radne snage i potaknula dolazak stranaca. U ožujku ove godine prosječna bruto plaća u Rumunjskoj preskočila je svotu od 1000 eura (1062 eura), a ta zemlja spasonosnu radnu snagu potražila je u Pakistanu. Vlasti dviju zemalja nalaze se pred potpisivanjem posebnog sporazuma koji će omogućiti desecima tisuća Pakistanaca posao vozača, liječnika, informatičkih inženjera i građevinskih radnika, prenosi Večernji list.
Rumunjski veleposlanik u Pakistanu Niculaiea Goia obavijestio je pakistanske vlasti da će Rumunjska u sljedećih nekoliko godina morati dovesti čak milijun radnika iz različitih zemalja kako bi pokrila lokalni deficit radne snage. Slične brige zaokupljaju i bugarske poslodavce, gdje su u godinu dana plaće porasle oko 13 posto, a prema Eurostatu, treća po visini plaća je tranzicijska uspješnica Slovačka (oko 9%), a tik do nje su Slovenija, baltičke zemlje i Češka, gdje su u godinu dana plaće porasle oko 8 posto. – Širi se krug zemalja s mjesečnom bruto plaćom višom od tisuću eura pa su takvu plaću u ožujku prema dosad raspoloživim podacima bilježile Slovenija (1752 eura), Poljska (1201 euro), Hrvatska (1184 eura), Slovačka (1143 eura) i Rumunjska (1062 eura), a slijede ih Crna Gora (765 eura), Bosna i Hercegovina (714 eura) i Bugarska (638 eura) – navode analitičari Hrvatske gospodarske komore.
Cijena sata rada u Hrvatskoj je u godini dana porasla oko 5 posto, što je upola više od prosjeka EU i kretanja na zapadu EU, ali manje nego u usporedivim tranzicijskim zemljama koje također vape za radnicima i spas traže u Pakistanu, Vijetnamu, Šri Lanki, Nepalu, Turskoj, Kini... gdje traže radnike. Naša prosječna plaća je 6464 kune, a rast troška rada s početka ove godine bio je nešto sporiji nego u zadnjem kvartalu prošle godine, uglavnom zato što se tada isplaćuju božićnice, 13. plaće i druge neporezne naknade, a Eurostat u podatke o trošku rada uz satnicu uključuje i sve naknade. I nakon što su u petak dobili odbijenicu ministra Marka Pavića, poslodavci pojačavaju pritisak na Vladu i resorno ministarstvo da turizmu odobri veće kvote. Povrh toga, Hrvatska gospodarska komora i HUP guraju novi model zapošljavanja stranaca kojim bi se tvrtkama omogućilo automatsko zapošljavanje stranca ako na domaćem tržištu ne mogu naći radnika. Službeni statistički izvori (Eurostat i DZS) upućuju da je u Hrvatskoj došlo do usporavanja potražnje za radnom snagom, mjereno brojem oglašenih radnih mjesta, što na neki način daje ‘štofa’ sindikatima za tvrdnje da iza pritiska na povećanje kvota stoji pokušaj da se uspori rast plaća.
Tako sindikalac Krešimir Sever tvrdi da se komunikacija poslodavaca prema Zavodu za zapošljavanje smanjila za četvrtinu. Mnogi nezaposleni radnici pokazali su spremnost da rade u sezoni, ali ih do sada nitko nije kontaktirao. – Zaobilaze Zavod, ne javljaju se onima koji su raspoloživi, očito postoje neki drugi kanali. Strani radnici služe kontroli niske cijene rada – uvjeren je Sever, a slično objašnjenje dao je i resorni ministar rada Marko Pavić kad je pozvao turističku branšu da jače koriste domaće resurse.
www.vzaktualno.hr/vecernji.hr
