Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je 2018. godine broj živorođene djece bio 37.277. Iako je to za 700 djece više nego prethodne godine, broj novorođenčadi u 2018. još uvijek je manji od broja djece rođene u brojnim godinama prije toga, piše direktno.hr.
Unazad nekoliko godina, najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25-29 godina.
„Sve kasnije zasnivanje obitelji povezano je sa socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji sve u kasnijoj dobi imaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja“, navodi se u izvješću HZJZ-a.
Najveći broj žena koje su rodile proteklih nekoliko godina, rađa prvo dijete. Njih je 2018. godine bilo oko 40 posto, dok su 2016. godine polovica žena bile prvorotkinje. Oko 32 posto je onih koje su posljednjih godina dobile drugo dijete, a zanimljivo je i da je prošle godine jedna petina žena, što je najveći postotak od 2001., rodilo treće dijete.
Podaci iz 2017. godine, upućuju na to da žene u Hrvatskoj prvo dijete rađaju s prosječno 28 godina, mlađe nego što je prosjek u Europskoj uniji.
„U EU je 2017. godine rođeno nešto više od 5 milijuna djece, prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete je 29,1 godina – prvo dijete u Europi Bugarkinje rađaju najmlađe, s 26, a najstarije su Talijanke s prosječno 31 godinom starosti“, navodi se u priopćenju.
Zanimljiv je podatak i da se u Hrvatskoj rađa više muške, nego ženske djece. Taj je omjer stalan unazad dva desetljeća, a s manjim izmjenama u postotku, u Hrvatskoj se godišnje rađa 51 posto muških i 49 posto ženskih beba.
Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u 2018. godini u Hrvatskoj iznosio je nešto više od 7 tisuća. To je za oko 1000 pobačaja više nego u 2017. čime je prekinut niz od šest uzastopnih godina u kojima se smanjivao broj pobačaja.
vzaktualno.hr / direktno.hr
