Badnjak je i tek nas sati dijele od Božića, Uz Badnjak u našim krajevima vezani su mnogi običaji, od kojih su neki i zaboravljeni.
Primjerice, tog su se dana u kuću unosili slama i panjevi. Slama je simbolizirala Isusovo rođenje, a često bi i djeca na Badnju večer legla na slamu simbolizirajući samog Isusa. Očevi bi na ognjište unosili i tri velika panja (ili badnjaka) koja su simbolizirala Sveto Trojstvo. Panjevi bi se potom zapalili u ognjištu, a njihovom bi se vatrom upalile sve svijeće u kući. U nekim se dijelovima Hrvatske na panjeve stavljalo i malo hrane koja je bila na svečanom stolu. Panjevi se u hrvatske domove danas više ne unose, čast izuzecima, a glavni razlog je što se i princip grijanja u domovima promijenio, pa panj za ognjište više nije potreban.
Betlemaši unosili pjesmu u dom
Betlemaši ili Betlehemaši su djeca koja su po selu nosila jaslice i išla od kuće do kuće pitajući glavu obitelji prima li ih u svoj dom. Ako ih je pozvao oni bi ušli u kuću i otpjevali pokoju božićnu pjesmu. Na žalost, danas se rijetko tko odluči na čin donošenja pjesme i božićnog duha u tuđe kuće.
Kuća se kitila i prije božićnog drvca
Na Badnjak se zadržao do današnjih dana običaj kićenja božićnog drvca. Iako je božićno drvce u današnjem obliku u Hrvatske domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća, kuće su se i prije toga kitile. Kitile su se cvijećem, orasima, suhim voćem, svijećama i sličnim ukrasima koje je našim precima dala majka priroda. U nekim se dijelovima Hrvatske kitila cijela kuća, u drugima se kitila samo glavna greda u kući ili ognjište.
Različiti krajevi Hrvatske imali su različite običaje, a njih je bilo na stotine. Na Badnjak se, što se održalo i danas , ali ove godine nije obvezno, postilo, a za Božić je bio obavezan obilan i bogat ručak. Iako nekada nisu imali raznovrsne namirnice iz cijelog svijeta kao što ih mi imamo danas, za božićnim ručkom ničega nije smjelo nedostajati. Na stolu se najčešće našla perad, voće, kolači, orasi, bademi i slično.
A na poklon - jabuka
Iako pojam 'božićnica' danas kod većine izaziva sreću jer podrazumijeva koju kunu više na računu, nekada je taj pojam imao sasvim drugo značenje. Božićnica je, naime, bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić. I dok se danas za Božić daruju najrazličitija čuda tehnološke ere, nekada je bila dovoljna jedna jabuka. Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije.
Sudeći prema gužvama koje su vladale ovih dana u trgovinama, teško da će biti onih koji će večeras pod bor staviti samo jabuku.
vzaktualno.hr
