Rak je jedan od najvećeg javnozdravstvenog problema hrvatskog stanovništva, čemu svjedoče i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Isto potvrđuju i podaci Europske komisije prema kojima je Hrvatska po stopi smrtnosti među tri najgore članice EU, a ispred nas su samo Mađarska i Slovačka.
Prema podacima Registra za rak HZJZ na razini Hrvatske najgora je situacija u Varaždinskoj županiji, gdje je u 2017. godini zabilježena stopa od 801,7 oboljelih muškaraca na 100 000 stanovnika. Odmah iza Varaždinske slijedi Međimurska županija sa stopom od 787,5 oboljelih muškaraca.
Navedene su županije, nažalost, iznad Hrvatskog prosjeka što se tiče oboljelih muškaraca, a koji iznosi 691,1 na 100 000.
Situacija je nešto drugačija kod žena, gdje je najgora Splitsko-dalmatinska županija županija sa stopom od 505,1 oboljelih žena na 100 000 stanovnika. Varaždinska je županija na šestom mjestu sa stopom od 466,8 oboljelih žena na 100 000 stanovnika, što je još uvijek iznad hrvatskog prosjeka koji bilježi stopu od 452,1 oboljelih na 100 000 stanovnika.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), odgovorne za 27% svih smrti u Hrvatskoj u 2018. godini. Kod osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi. U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući ne-melanomski rak kože; radi usporedbe s podacima Registra za rak) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100 000), od čega 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100 000 ) i 5.760 žena (stopa 272,6/100 000).
Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2.097 umrlih), rak debelog i završnog crijeva (1.321), te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860), te rak dojke (789). Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka (od svih umrlih) je u porastu. Potrebno je naglasiti da sami broj umrlih od raka ne pada praktički niti u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni mortaliteta (kao i incidencije) potrebno standardizirati za dob, odnosno maknuti utjecaj dobi.
Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane (HR11; stopa mortaliteta kada bi Hrvatska u cijelom tom razdoblju imala dobnu strukturu kao prema popisu 2011.) stope mortaliteta od -0,2% godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5% godišnje.
m.furlan/HZJZ/vzaktualno.hr
