Strategija energetskog razvoja Hrvatske iznimno je važna za našu poljoprivredu jer će se njezinom provedbom osigurati održiva proizvodnja energije, smanjenje ovisnosti o izvozu te jačanje sigurnosti opskrbe energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, poručio je u Hrvatskom saboru saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu dr. sc. Josip Križanić.
-Poseban je naglasak na niskougljičnoj energiji i to prvenstveno kroz povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.
Upravo obnovljivi izvori energije meni su, kao veterinaru i stočaru, u fokusu, posebice bioplin, biomasa i solari - kazao je Križanić i dodao:
-Vrijedi istaknuti kako se ukupni učinci dosadašnjeg investiranja u OIE na BDP i broj zaposlenih kreću u rasponu od oko 350.000 kuna i 1,9 novo zaposlenih na milijun kuna investicije u vjetroelektrane te do 670.000 kuna i 3,7 novo zaposlenih na milijun kuna ukupnih investicija u elektrane na bioplin. Procijenjeni učinci na BDP od investiranja u OIE elektrane do 2030. godine kreću se na razini od 6 do čak 10 milijardi kuna.
Zastupnik Križanić naglasio je da OIE imaju još veće učinke u fazi operativnog pogona koji su najveći kod elektrana na biomasu i bioplin, budući da se za pogon koristi sirovina koju isporučuju domaći proizvođači, što u fazi pogona povećava multiplikativne učinke u odnosu na tehnologije koje ne trebaju sirovinu.
-Ekonomska isplativost korištenja obnovljivih izvora energije uključuje i koristi za cijelu zajednicu, prvenstveno kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali svakako treba spomenuti i da se fermentacijom biomase reducira nastanak neugodnih mirisa za gotovo 70 posto. Proizvodnjom bioplina fermentacijom smanjuju se emisije metana i dušikovog oksida do kojih dolazi tijekom odlaganja stajskog gnoja. Staklenički potencijal metana je 25, a dušikovog oksida čak 298 puta veći od stakleničkog potencijala ugljikovog dioksida - istaknuo je Križanić dodavši da se elektrane na bioplin nameću kao rješenje s obzirom na njihovu dostupnost, te na smanjenje stakleničkih plinova koji u današnje vrijeme predstavljaju sve ozbiljniji problem.
-One su izvrstan način za ispunjavanje sve restriktivnijih nacionalnih i europskih propisa iz područja gospodarenja otpadom i iskorištavanja organskog otpada za proizvodnju energije prilikom čega se organski otpad može reciklirati u gnojivo. Tehnologija bioplina doprinosi smanjenju volumena otpada i troškova zbrinjavanja, a biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari – digestat- predstavlja vrijedno gnojivo, bogato dušikom, fosforom. Kogeneracija ima ukupnu učinkovitost u iznosu od 70 do 85 posto (od 27 do 45 posto električne, te od 40 do 50 posto toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana u kojima je ukupna učinkovitost od 30 do 51 posto (električne energije) - objasnio je potpredsjednik Odbora za poljoprivredu.
Križanić je dodao da bioplinske elektrane osiguravaju pouzdano napajanje zbog rada cijele godine, odnosno više od 8200 sati godišnje, a imaju i pozitivan utjecaj na stabilnost mreže. Osim toga, bioplinske elektrane daju pozitivan doprinos distribuiranoj proizvodnji električne energije, naglasio je, što znači proizvodnju energije u blizini ili na mjestu same potrošnje, te na taj način doprinose smanjenju gubitaka i opterećenja u distribucijskom sustavu, kao i sigurnosti opskrbe iz više izvora električne energije.
-Zbog svega spomenutog, u ime kompletnog poljoprivrednog i stočarskog sektora, Hrvatske poljoprivredne komore i Odbora za poljoprivredu, tražim da se osiguraju dostatne kvote za bioplinska postrojenja za prave poljoprivrednike stočare koji na vlastitom gospodarstvu imaju najmanje 50 posto potrebne sirovine za ta postrojenja. Upozoravam da se više ne smije dogoditi, kao prije pet godina za vrijeme Milanovićeve vlade, da kvote dobiju špekulanti za preprodaju, bez ijednog grla stoke i bez kvadrata poljoprivrednog zemljišta - istaknuo je Križanić i nastavio:
-Osiguraju li se potrebne kvote svakom ozbiljnom i odgovornom stočaru koji to traži, bez natječaja, riješit ćemo nekoliko važnih stvari, prije svega proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora. Naime, za razliku od vjetroelektrana, u bioplinskim postrojenjima koristi se domaća sirovina i biomasa koja ima multiplikativni učinak. Na taj način rješavamo i problem nitratne direktive zbog premalih zemljanih površina za zbrinjavanje gnojnice, zbog koje su mnogim stočarima od strane inspekcija umanjeni poticaji, a jednako tako riješit ćemo i problem neugodnih mirisa.
Križanić je ujedno podsjetio da bioplinskim postrojenjima i postrojenjima na biomasu proizvodimo tzv. zelenu energiju koju proklamira EU, ali i direktno subvencioniramo domaću stočarsku i ratarsku proizvodnju, štitimo okoliš od zagađenja i čuvamo planet.
-Ukoliko stočari ne dobiju mogućnost za zbrinjavanje gnoja u bioplinskim postrojenjima, više neće moći udovoljavati uvjetima nitratne direktive, ekologiji, ali niti pratiti konkurenciju u susjedstvu koji proizvode subvencioniranu zelenu energiju. Dakle, svakom ozbiljnom zainteresiranom hrvatskom poljoprivredniku treba omogućiti proizvodnju i prodaju bilo kojeg oblika subvencionirane električne energije, bilo da je riječ o bioplinu, biomasi ili solarima, jer tako se to radi u našem okruženju - zaključio je potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Josip Križanić.
vzaktualno.hr