Prema podacima Europske agencije za okoliš, zagađenje zraka i toplinski valovi pogoršani klimatskim promjenama doprinose oko 13% svih smrtnih slučajeva u Europi. Zagađenje zraka najveći je ekološki zdravstveni rizik u Europi, koji svake godine pridonosi više od 400.000 preranih smrti. Dugotrajna izloženost zagađivačima može uzrokovati dijabetes, plućne bolesti i rak, a rana istraživanja povezana sa pandemijom COVID-19 ukazuju na to da zagađenje zraka može biti povezano s višom stopom smrtnosti među pacijentima s COVID-19.
Europska razina zagađenja naglo je pala uslijed blokada nametnutih tijekom pandemije, no očekuje se da će pad biti privremen i većina zemalja EU na putu je da propusti svoje ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka u sljedećem desetljeću. S obzirom da je već moguće vidjeti da zagađenje ponovo raste u zemljama gdje su se stanovnici vratili na posao, prebacivanje prijevoza i transporta na održive pogonske oblike, biti će presudan korak prema dugoročnom smanjenju emisija.
Ključni načini na koji održivi prijevoz može produžiti učinak COVID-19 na smanjenje onečišćenja zraka su da se gradovi prenamijene za ljude, a ne za automobile, te da javni prijevoz bude održiviji upotrebom ITS-a i elektromobilnosti.
Mnogi su gradovi tijekom pandemije počeli širiti prostore za biciklizam ili hodanje, i to prvo kao privremene površine, da bi ih postepeno pretvorili u trajne, gdje je to bilo moguće. Europski su gradovi i nacionalne vlade izdvojili više od 800 milijuna eura za aktivnu mobilnost i najavili preko 1.200 km biciklističke infrastrukture od početka faze oporavka od koronavirusa. U tome prednjače Brisel i Pariz. U mnogo loših strana ove 2020. godine, ova koja ljudima daje prednost pred automobilima, svakako daje nadu u bolje sutra.
NO2 emisije u Parizu u ožujku 2019 i ožujku 2020, foto: European Space Agency
Iako je u doba pandemije, javni prijevoz bio smanjen ili čak prekinut, bitno je da se u post-pandemijsko vrijeme vrati na predpandemijske brojke, a da bi se to ostvarilo, potrebno je provoditi sve mjere za smanjivanje infekcije u javnom prijevozu. A to su nošenje maski, ulazak na stražnja vrata, ali i ITS rješenja koja olakšavaju prilagođavanje ruta i voznih redova kako bi se izbjegle gužve na određenim linijama. Rješenja za planiranje i raspoređivanje kako bi se spriječila prenatrpanost uključuju dodavanje novih linija ili vozila na popularne rute u popularno doba dana i suradnju s lokalnim vlastima kako bi se pružile usluge raspoređenih vremena početka i završetka u školi i na poslu, umjesto zadržavanja gužve u vršnim vremenima.
Javni prijevoz je osnovna usluga za mnoge ljude koji se na njega oslanjaju kako bi pristupili potrebnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita i škole, kao i za obavljanje osnovnih poslova. Iz tog razloga javni prijevoz mora i dalje biti okosnica gradskog prijevoza. Jedan od uvjeta za smanjenje zagađenja je i prelazak na električni pogon. Električni autobusi proizvode znatno niže emisije stakleničkih plinova od dizelskih, dizel-hibridnih i autobusa na prirodni plin. Zamjena svih tranzitnih autobusa na dizelski pogon električnim autobusima mogla bi eliminirati više od 2 milijuna tona emisija stakleničkih plinova svake godine.
Električni bus u Leipzigu
Oko 99% ukupnog broja električnih autobusa na svijetu nalazi se u Kini, no promjene dolaze i u ostatak svijeta. U Europi obvezujuća pravila EU postavljaju minimalne nacionalne ciljeve nabave za nove čiste autobuse i kamione za 2025. i 2030. Ipak, postoje problemi i to najviše u početku. Početni troškovi kupnje električnog autobusa veći su, a pružatelji usluga prijevoza također moraju imati uspostavljenu potrebnu infrastrukturu za punjenje.
Sada je vrijeme za oblikovanje ugodnijih gradova, u kojima možemo udisati čisti zrak i slobodno se kretati.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
vzaktualno.hr
