Svake se godine na blagdan svete Lucije sije božićna pšenica. Pšenica je simbol obnove života i plodnosti. Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle pšenice, odnosno kakva je njezina gustoća te boja, u idućoj će godini biti bolja ili lošija žetva, piše tportal.
Sam običaj potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija je zamolila težaka, koji je na njivi sijao pšenicu, da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere.
Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis, što znači svjetlo, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svijetla. Mnogi kažu kako je sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.
Sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na Siciliji. Budući da joj je majka bila bolesna, ona se molila svetoj Agati da joj pomogne. Rekla je kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga te je kao zahvalu odlučila razdijeliti svoj imetak siromašnima, unatoč majčinu protivljenju. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kršćanka te je završila u tamnici u kojoj su je mučili.
Legenda kaže da je bila hrabra i odvažna, što je posebno razbjesnilo cara Dioklecijana koji joj je rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je njezin Duh Sveti napustiti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala.
Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra zaštitnicom očiju i vida.
Postoji nekoliko zanimljivih vjerovanja vezanih uz svetu Luciju. U prošlosti se vremenska prognoza za nadolazeću godinu određivala tako da se 12 dana, između svete Lucije i Božića, stavljalo po 12 kriški posoljenog luka i predviđalo kakvo će vrijeme biti.
Još je jedan zanimljiv događaj vezan za Luciju. Djevojke bi na 11 papirića napisale imena potencijalnih ženika, s time da su jedan ostavile prazan. Svi papirići su se zgužvali te su svakog dana odabrale i zapale jedan, a da prethodno nisu pogledale čije ime piše na njemu. Papirić koji ostane posljednji otvara se na sam Božić i onda doznaju ime svog budućeg muža. Ukoliko im kao posljednji ostane prazni papirić, nikada se neće udati.
vzaktualno.hr / tportal.hr
