Pametni gradovi predstavljaju jedan od koncepata u kojem je glavni cilj što većom brzinom djelovati na svakodnevne potrebe građana, a pretpostavka njihovog razvitka polazi od stvaranja pametne infrastrukture i održivog korištenja resursa vodeći brigu o zaštiti okoliša.
Temelj ovakvog sustava je digitalna i komunikacijska tehnologija koja u svakom trenutku unaprjeđuje učinkovitost gradskih usluga, smanjuje troškove i potrošnju energije te pozitivno utječe na životni standard stanovnika. Prometna opterećenja, problemi s infrastrukturom, neučinkoviti transport putnika i robe, nesigurnost u prometu samo su neki od urbanih izazova koje treba podići na jednu višu razinu kako bi se omogućio daljnji napredak i rast. Sustavi koji se bave takvim izazovima kako bi se ostvarilo učinkovitije odvijanje prometa nazivaju se Inteligentni transportni sustavi (ITS).
Hiperurbanizacija, kao jedan od najvećih problema bliske budućnosti, priprema prometne stručnjake na dugoročno razmišljanje o prometu u gradovima. Takav način rapidnog razvoja utječe i utjecati će na život ljudi, zagušenost i prometna opterećenja, ali i smisao korištenja osobnih automobila koja smanjuju pokretljivost prijevoza. Jedna od strategija za održivu mobilnost u gradovima odnosi se na park & ride terminale koji potiču korištenje javnog prijevoza kao učinkovitog načina svakodnevnih putovanja.
Kako bi se smanjila uporaba automobila, prva država koja je uvela porez na zagušenja je Švedska, pa se tako u Stockholmu smanjio broj protoka automobila u užu gradsku jezgru korištenjem parkirališnih mjesta na rubnim dijelovima samoga grada. Smisao takvih terminala je da vozači nastoje izbjeći stresne vožnje u unutrašnjosti grada, traženje sve manjeg broja parkirnih mjesta, ali i nepotrebno zagađenje starih jezgri kako bi se očuvala kulturna baština. Ideja je da se koristi osobni automobil za vožnju od kuće do terminala (park) koji mora biti dostupan većem broju ljudi, a gdje se vozilo parkira, nakon čega se prelazi na jedan od ponuđenih oblika javnog prijevoza (ride).
Sustav se promovira putem integriranih karata za relativno nisku cijenu koja pokriva cijenu parkinga osobnog automobila, ali i cijenu karte javnog prijevoza. Takva parkirališta najčešće se nalaze blizu autobusnih ili željezničkih stanica, no ne mora se nužno raditi o javnom prijevozu jer se kao alternativa nudi i mogućnost korištenja bicikla. Da bi takav sustav mogao funkcionirati, potrebno je sagledati niz čimbenika koji pridonose razvoju, a od kojih su najvažniji inteligentni sustavi i različiti oblici automatizacije kako bi se paralelno mogli zadovoljiti ekonomski aspekti, zadovoljenje ponude i potražnje te lokacija i prostorni potencijali grada.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
vzaktualno.hr
