Nakon prošlotjednog sastanka, održanog s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak i slijedom sastanka župana sjeverozapadne Hrvatske, koji je održan u utorak u Tuheljskim Toplicama, a na inicijativu župana Krapinsko-zagorske županije danas je održana konferencija za novinare na kojoj su prisustvovali župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije, Helena Matuša te pročelnica Upravnog odjela KZŽ za javnu nabavu i EU fondove, Vlatka Mlakar.
Podsjetimo, na sastanku u utorak, dogovaralo se skoro potpisivanje razvojnog sporazuma za sjever, po uzoru na sporazum kakav ima Slavonija što bi ovim županija omogućilo apliciranje na Fond za oporavak i otpornost Europske unije u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.
Župan Kolar je podsjetio na korak pred velikim događajem koji će imati ogromne posljedice u pozitivnom smislu za razvoj Krapinsko-zagorske županije i provedbu strateških paketa koje je Županija pripremila za sljedeću financijsku omotnicu za razdoblje 2021. – 2027. Kolar je istaknuo kako je inicijativa krenula već u četvrtom mjesecu 2019, a pismo namjere je, nakon dogovorene suradnje s 5 županija, poslano u Ministarstvo regionalnog razvoja te je zahtjev za sastanak poslan premijeru Plenkoviću.
– Krajem 2019. imali smo taj sastanak u Vladi na kojoj je bilo prisutno devet ministara i premijer. Obrazložili smo zbog čega je Regionalni razvoj bitan te smo dali punu podršku sporazumu Slavonije, ali smo tražili da se isti ili sličan model sporazuma kao i način financiranja projekata primijeni na područje naših županija – rekao je Kolar i spomenuo kako je aktivnost bila kontinuirana što je rezultiralo prihvaćenjem pisma namjere od strane ministrice Tramišak.
– S obzirom na našu strategiju i pripremu za novu financijsku omotnicu, mi smo bili u visokoj fazi pripremljenosti projekata, ali je trebalo uključiti i naše gradove i općine što je ogroman posao. Kada govorimo o Razvojnom sporazumu teško je čovjeku koji se ne bavi politikom ili povlačenjem sredstava iz EU fondova dočarati što to znači. U strateški sporazum prijavit ćemo preko 2,2 milijarde kuna vrijedne projekte za Županiju i njene općine i gradove. 90 posto projekata već sada ima građevinsku dozvolu i kroz mjesec dana može krenuti postupak javne nabave.
Još jedan set infrastrukture kojeg je istaknuo Kolar jest Lepoglavska spojnica koja miruje već dvije godine. Za dobar dio projekata, ovaj Razvojni sporazum bio bi jedna vrsta garancije za financiranje kroz novu financijsku omotnicu, ali i za njihovu realizaciju.
– Svaki strateški projekt koji teži 100, 200, 300, 350 milijuna kuna je za Županiju neostvariv bez sufinanciranja EU fondova. Razvojni sporazum omogućiti će nam da imamo jednake uvjete za povlačenje EU sredstava i da se jednako razvijamo u odnosu na druge dijelove Hrvatske – rekao je Kolar i dodao kako je sporazum snažan okidač i strašan „poguranac” razvoja KZŽ te da od Vlade kojoj je zahvalio na prilici potpisivanja ugovara, prihvaćanju argumenata i uviđanju kvalitete projekata, očekuje sufinanciranje novih projekata koji su u planu.
Dobro je naglasiti kako se projekti i programi u visini iznad 50 milijuna eura direktno financiraju bez natječaja, a kriteriji oko odabira projekata raspoređeni su u četiri trake.
Zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije, Helena Matuša objasnila je kako je ZARA u ovom postupku imala ulogu koordiniranja svih županija koju su uključene u Razvojni sporazum Sjever.
– Tako kontinuirano surađujemo s našim kolegama u Razvojnim agencijama na pripremi i filtriranju zajedničkih i pojedinačnih strateških projekata. U natrag dva mjeseca pojačali smo i intenzivirali komunikaciju s Ministarstvom i drugim Razvojnim agencijama kroz jedan proces filtracije preko nekoliko kriterija i uspjeli smo identificirati projekte za KZŽ. Kao što je župan napomenuo ukupna suma tih projekata je 2,2 milijarde kuna, koje su 90 posto u svom obimu spremni za provedbu. Ostaje onaj element sufinanciranja vlastite komponente. Što se tiče sektora projekata koje uzimamo u obzir, imamo KZŽ strateške pojedinačne projekte kojima je nositelj Županija, grad ili općina na području KZŽ. U sektoru obrazovanja, identificirana je spremnost projekata u vrijednosti većoj 0,5 milijarde kuna. Ovdje se radi i o infrastrukturnim projektima, ali projektima koji govore o samoj digitalizaciji u procesu obrazovanja. Što se tiče sektora zdravlja i kvalitete života, projekti su spremni u vrijednosti preko 1 milijarde kuna i vodi se računa o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijalnim bolnicama za rehabilitaciju, OB Zabok i jednom koordiniramo Zavodu hitne medicine. Što se tiče sektora mobilnosti i prometa, pogotovo regionalne mreže cestovnog prometa, projekti su identificirani preko 0,2 milijarde kuna te u sektoru kreativnog i digitalnog društva i to na način da kroz digitalizaciju spajamo i održimo kvalitetne usluge prema poduzetništvu, ali i što se tiče kvalitetnog provođenja vrijednosti projekti u vrijednosti 0,3 milijarde kuna – objasnila je Matuša i dodala:
– S druge strane postoje veliki među županijski integrirani strateški projekti koji su od jednake važnosti za neke ili sve županije koje su uključene u pripremu potpisivanja Razvojnog sporazuma. Prvenstveno govorimo o prometnoj infrastrukturi, a radi se o projektima preko 4 milijarde kuna. Sada provlačimo sve projekte kroz zadnji filter prema nekoliko kriterija pri čemu su strateški projekti od važnosti za županije kako pojedinačno tako i za sve, koje su veće od 30 milijuna eura.
U tijeku je koordinacija s ostalih četiri razvojne agencije da bi se projekti prezentirali Ministarstvu – završila je Matuša.
Zaključno, Zdravlje i kvaliteta života je prvi i najznačajniji projekt koji je pripremila KZŽ. U sektoru prometa niže se cijeli red projekata, kao i iz sigurnosti, a velik je naglasak i na digitalnom društvu, turizmu te kreativnom društvu i razvoju obrazovne i regionalne infratsrukture.
Pročelnica Upravnog odjela KZŽ za javnu nabavu i EU fondove, Vlatka Mlakar kao bitnu stavku istaknula je da se kroz razvojni sporazum financira tehnička pomoć za pripremu zalihe strateških projekata te da se iz različitih izvora financiranja mogu usuglasiti s nadležnim tijelima državne uprave i time zaokružiti projekt. Neki od različitih izvora su; Mehanizam za otpornost i oporavak i nacionalni proračun i nova višegodišnja financijska omotnica.
– Jedan od modela suradnje je i objava ograničenih poziva, što je izuzetno bitno kad provodite strateške projekte. Ti projekti imaju određene pokazatelje uspješnosti i tako svi projekti koje je KZŽ pripremila utječu na rast BDP-a, na rast zapošljavanja, kao i na rast bruto domaćih izdataka te na rast izravnih stranih ulaganja, zatim na jačanje indeksa regionalne konkurentnosti te na povećanje broja poduzetnika – rekla je Mlakar i dodala:
– Po grupiranju strateških projekata regionalnog razvoja i drugih provedbenih mehanizama po sektorima i resornih tijela, nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja poziva druga nadležna tijela državne uprave da se pridruže potpisivanju razvojnog sporazuma i time daju svoj pristanak za sudjelovanje u razvojnom sporazumu – završila je Mlakar.
mčaržavec / vzaktualno.hr