Na 11. sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije, koja je održana u utorak, 23. rujna, za županijske vijećnike najvažnija točka bilo je donošenje izmjena i dopuna proračuna Koprivničko-križevačke županije za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu.
- U iznosu samog proračuna ništa se bitno nije promijenilo i sve je ostalo na razini od 97,7 posto što govori da smo dobro i realno planirali. Predmet izmjena posebno je u investicijama, a razlika je nastala samo kao posljedica u cijeni javne nabave. Isto tako, predmet izmjena i dopuna bilo je i unutarnje preslagivanje pojedinih pozicija, pa na prihodovnoj strani došlo je do određenih promjena oko izračuna prihoda od poreza na dohodak, koji će u najvećoj mjeri ovisiti o posljedicama novog Zakona o minimalnoj oporezivoj osnovici za osobne dohotke, kao i o drugim okolnostima u gospodarstvu, koje će za posljedicu imati punjenje te pozicije. U prilog nam idu i promjene Zakona o prihodima na rente za naftne sirovine (plina, nafte…), gdje nam je prihod uvećan za oko tri milijuna kuna, pa kad se sve to zbroji i oduzme, moći ćemo u našem proračunu realizirati sve projekte, koje smo planirali - objasnio je Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije.
Ivan Knok (SDP) podržava neke prenamjene proračuna i to posebno kod poticanja lokalnih sredina (dva milijuna kuna) za ravnopravno razvijanje županije, zatim povećanje gospodarenja komunalnim otpadom (400.000 kuna), vodnu infrastrukturu (350.000 kuna), osiguranje u poljoprivredi (100.000 kuna)… dok smatra, da nisu trebale potpore pčelarstvu (300.000 kuna), kao i smanjivanje npr. sredstava za poticanje poduzetništva (460.000 kuna).
Županijskim vijećnicima informacijama o planovima obrane od poplava obratio se predstavnik Hrvatskih voda Leonard Sekovanić, direktor vodogospodarskog odjela Varaždin, koji je objasnio, da na području Koprivničko-križevačke županije postoje tri branjena područja – između međudržavnih rijeka Drave i Mure, mali sliv Bistra te Česma – Glogovnica, koji spada u sliv Save.
- Uz rijeku Dravu izgrađeno je oko 58 kilometara nasipa, koji štite područje od velike vode i zadovoljavajućih su gabarita, što je bilo posebno važno tijekom ovih posljednjih visokih vodostaja, kada su nasipi u cijelosti izdržali. No, najveći problemi bili su na mjestima, koja nisu zaštićena nasipom, nizvodno od mosta Botovo te stoga treba napraviti plan, kako zaštititi ubuduće to područje - istaknuo je Leonard Sekovanić.
Laburist Zlatko Delimar osvrnuo se na dokaze stručnjaka, kako treba sačuvati prirodni tok rijeka i time spriječiti poplave, a ne stvarati umjetne nasipe, kojima se regulira rijeka, uništava priroda… Milan Bingula (A–HSP) pak, optužuje Hrvatske vode, da su tijekom poplava premalo učinile za sigurnost stanovništva, dok ipak najveći doprinos dali su vatrogasci i stanovništvo, a kao trajna posljedica poplave i ogromna šteta nanesena je poljoprivrednicima na potezu Botovo – Podravske Sesvete.
Tomislavu Ivaneku (HDZ) čini se, da u Hrvatskim vodama razmišljaju kao u 1950-im godinama, kad je meliorizacija bila sinonim za velike kombinate, što je bio veliki promašaj. Stoga, kaže, da sada imamo tri problema – ekologiju, opasnost od poplava te problem što Drava odnosi zemlju, pa se stoga postavlja pitanje, kako te tri stvari ujediniti u jedinstvene mjere, a da se optimalno potroše sredstva.
Koprivničko-križevački župan Darko Koren o svim tim problemima namjerava razgovarati s čelnim ljudima iz Hrvatskih voda, kad uskoro dođu u Koprivnicu.
I dok se većina županijskih vijećnika sa svim predloženim iz dnevnog reda složila, ipak jedna od 21 točke nije izglasana, a to je financiranje i sufinanciranje školskih udžbenika za školsku godinu 2015./16. godinu. Naime, u posljednje vrijeme mnogo se govorilo upravo o toj temi, pa je župan Darko Koren ustvrdio, da je to već postalo i političko pitanje.
- Zanima me, zašto su se štampali novi udžbenici. O tome sam razgovarao sa stručnim ljudima, koji smatraju, da nije bilo potrebno štampati nove udžbenike, jer im je sadržaj u 99 posto isti, kao u prethodnim, osim papira, koji je loš uz nove korice - rezigniran bio je župan, pa je objasnio kako Koprivničko-križevačka županija ulaže 70 posto svog proračuna u obrazovanje (izgradnju pet kapitalnih investicija – gradnju tri osnovnih škola, i to u Legradu, Sokolovcu i Cirkveni, zatim srednju školu u Koprivnici i učenički dom u Križevcima) te u sufinanciranje prijevoza učenicima, što je u svakom slučaju, puno više od kupnje udžbenika učenicima.
www.vzaktualno.hr/Jasna Zagorelec
