Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas sa svim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina. Razgovaralo se o okviru za nastavak partnerstva i suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, prioritetima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te novom Višegodišnjem financijskom okviru kao i o daljnjoj dinamici procesa cijepljenja te pripremi za turističku sezonu, stoji na službenim stranicama Vlade Republike Hrvatske.
Na sastanku su sudjelovali i župani sa sjevera Hrvatske - varaždinski župan Anđelko Stričak, međimurski župan Matija Posavec, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren te zagrebački župan Stjepan Kožić.
Kvalitetno višerazinsko upravljanje Hrvatskom
-Ovo partnerstvo smatramo jednim od glavnih postignuća naše prve vlade i uvjeren sam da će to biti praksa od koje nitko u budućnosti neće odustati - rekao je predsjednik Vlade, podsjetivši da je dosad ovim načinom suradnje osigurano kvalitetno višerazinsko upravljanje Hrvatskom.
-Pridonosimo realizaciji lokalnih razvojnih projekata u sinergiji rada Vlade, županija, gradova i općina, prepoznajemo potrebe građana po načelu supsidijarnosti, načelu koje je za sve vas posebno važno, jer vi ste ti koji ste najbliže građanima i znate koju vrstu odluka treba donositi na razini izvršne vlasti ili predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave - kazao je Plenković te naveo četiri načela na kojima se temelji navedena suradnja. To su stalan i sustavan dijalog, provođenje načela funkcionalne decentralizacije, fiskalna decentralizacija i projektna suradnja.
Podsjetio je i na realizaciju projekta spajanja ureda državne uprave sa županijama, koji su godinama zagovarali Zajednica županija, Udruge gradova i Zajednice općina, a čime je osnažena razina lokalne vlasti u Hrvatskoj. Osvrnuo se i na izmjenu Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave čime su prihodi tih jedinica u 2017. godini, u odnosu na razdoblje prije toga, povećani za 3,3 milijarde kuna.
-Sva četiri načela uklapaju se u cilj: politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske i ono što nam je svima zajedničko, a to je demografska revitalizacija zemlje - kazao je predsjednik Vlade.
Temeljne točke postavljene u Vladinom programu
U nastavku izlaganja naveo je nekoliko temeljnih točaka postavljenih u programu Vlade nakon prošlih parlamentarnih izbora.
-Prvi element je socijalna sigurnost. To smo učinili u COVID-krizi, isplativši skoro 11 milijardi kuna za plaće 700 tisuća radnika, premoštavanje krize za više od 120.000 poslodavaca. Drugo je perspektivna budućnost. To znači ići ukorak sa 4. industrijskom revolucijom, digitalizacijom, zelenom transformacijom. Treći element je ekonomska suverenost. To znači da i u vremenima krize moramo gledati koji su to elementi od samodostatnosti u poljoprivredi do snaženja pojedinih grana industrije do mogućnosti da Hrvatska osigura sebe u trenucima kada globalni trgovinski tijekovi ili opskrba dolaze u problem. Četvrto je osnažena državnost. Tu mislimo na izgradnju snažnije, demokratski stabilnih i otpornih institucija koje su servis hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu. Peti cilj je globalna prepoznatljivost. Međunarodno pozicioniranje olakšava nam rješavanje pojedinih domaćih pitanja i tema - nabrojao je Plenković.
2020. godina krize bez presedana
Osvrnuo se, nadalje, na proteklu 2020. godinu, kako je rekao, godinu krize bez presedana.
-Ona je do sada stajala Hrvatsku preko 32. mlrd kuna. Kroz različite mjere pomoći 19 milijardi i 13 milijardi manjih prihoda kroz različite porezne olakšice", kazao je, napomenuvši da je to 20 posto državnog proračuna. Spomenuo je i dva razorna potresa.
-Procijenjena šteta zajednička, potresa u Zagrebu i na Banovini je 128 mlrd kuna. To je četiri puta više nego šteta od COVID-a - istaknuo je Plenković, dodavši da je obnova od potresa jedna od najvažnijih zadaća.
Plenković pozvao župane da pomognu bržem cijepljenja
Govoreći o pandemiji, predsjednik Vlade zamolio je prisutne za pomoć, preko županijskih zavoda za javno zdravstvo i primarne zdravstvene zaštite za ubrzavanje procesa cijepljenja.
-Tko god se može, neka se cijepi. Cjepiva ima dovoljno. Na nama je da potaknemo naše sugrađane da se cijepe, što prije steknemo kolektivni imunitet lakše ćemo živjeti, raditi, razvijati se, voditi računa o poslovima, o gospodarstvu. Bit ćemo privlačni svima onima koji ove godine žele doći u Hrvatsku - rekao je premijer, dodavši da smo nastojali balansirati sve naše mjere koje su se odnosile na borbu protiv epidemije.
-Nismo, za razliku od mnogi država, pribjegavali policijskom satu niti kompletnom zatvaranju društvenih aktivnosti, gospodarstva, prometa, smatrajući da to nije dobro niti bi bilo prihvatljivo većini naših sugrađana - kazao je.
Izrazio je žaljenje za svima onima koji su preminuli od COVID-a ili s COVID-om, a takvih je bilo više od 8.000, apeliravši na sve da se procjepljivanje nastavi.
Prikazavši statistiku cijepljenja po županijama iz koje se vidi da je u gradu Zagrebu cijepljeno najviše, a u Šibensko-kninskoj županiji najmanje ljudi, premijer je kazao da bi bilo dobro da se te razlike izjednače.
-Mi smo izrazili ambiciju da do 30. lipnja dođemo između 50 i 55 posto cijepljenih prvom dozom. Mislim da je to realno, a podrazumijeva cijepljenje još oko 300.000 ljudi, što je dohvatljivo - rekao je. Spomenuo je i opadanje interesa za cijepljenje te upozorio da prave zaštite od COVID-19, osim cijepljenja nema.
Četiri kapitalne teme koje će obilježiti sljedeće tri godine
Najavio je da će ministar financija reći nešto o proračunu koji je sutra na dnevnom redu Hrvatskog sabora, a svoje je izlaganje nastavio govoreći o budućim ciljevima.
-Mi ćemo ostvariti četiri stvari u iduće tri godine, koje će uz procese koji se tiču obnove, gospodarskog rasta, razvoja, provedbe Nacionalne razvojne strategije, provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira, za dugo ostati zajednička stečevina Hrvatske - rekao je premijer.
-U ovo doba dogodine bit će otvoren Pelješki most sa svim pristupnim cestama. Taj most ostat će kao dokaz povezivanja Hrvatske i članstva Hrvatske u EU kao i partnerstva s Kinom čiji su inženjeri i radnici u ovako kratkom roku u stanju sagraditi takav most. Drugo, očekujemo članstvo u šengenskom području u prvoj polovici 2022. Na taj način rješavamo pitanje svojevrsne unutarnje sigurnosti na razini Europske unije. Znamo kolike su prednosti slobode kretanja bez ikakve kontrole unutar članica šengenskog prostora. Nadalje, izrazito važno je članstvo Hrvatske u europodručju - kazao je, podsjetivši da je strategija hrvatskog članstva u europodručju usvojena u svibnju 2018. i da se na tome i dalje sustavno radi.
Sljedeći cilj je nabava višenamjenskih borbenih aviona koja predstavlja osiguranje naše sigurnosti u vanjskom smislu.
-To su četiri kapitalne teme koje će obilježiti sljedeće tri godine, vjerujem da će svatko od vas dati svoj doprinos ostvarenju ta četiri ključna, temeljna postignuća koja će ostati. Želio bih da bi na tom tragu vodimo naš dijalog i naše partnerstvo kao što je to bilo i do sada - zaključio je svoje uvodno izlaganje predsjednik Vlade Plenković.
vzaktualno.hr/vlada.gov.hr
