Znate li kako statistički podaci pokazuju da žene obavljaju dvije trećine posla u svijetu, a privređuju samo desetinu svjetskog dohotka i posjeduju svega desetinu dohotka navedenog razmjera? Ravnopravnost? Izgleda da ćemo se za to još morati strpjeti. Koliko? Teško je reći. Stvari idu na bolje, no iako su žene većina populacije na svijetu, u epohi poduzetništva one su manjina zbog niza socijalnih, ekonomskih i političkih karakteristika koje obilježavaju položaj žena, ne samo u polju poduzetništva, već u svim mogućim životnim aspektima.
Izgleda kako je rod i dalje u fokusu. Osnaživanje žena i poticanje rodne ravnopravnosti temeljni je element demokratskog razvoja društva. Vrijeme u kojem živimo, čini se, još nije vrijeme u kojem se jednako vrednuje žensko, odnosno muško u cjelokupnom društvu.
Jasno je, problem seže u doba kada su muškarci bili zaduženi za prehranjivanje obitelji čime se od njih očekivala veća aktivnost na tržištu rada, a žene za obitelj i kućanstvo. Te su se paradigme mijenjale kroz godine. Danas je situacija ista ili slična, osim što su žene, uz obitelj i kućanstvo, aktivnije i na tržištu rada. Problem je da upravo to tržište rada umanjuje ženski rad neovisno o grani djelatnosti. Ranije spomenuta podjela rada snažna je konstrukcija za isključivanje žena iz gospodarskog života što doprinosi jačanju hijerarhije, odnosno moranja podložnosti žene muškarcu.
Ekonomija roda, u štivu Ana Marije Sikirić, u knjizi „Uvod u studije roda: Od teorije do angažmana” piše i sagledava utjecaj roda na ekonomske odnose, procese i rezultate. Ponukana navedenim, kaže kako bi ekonomija roda povećala ljudski kapital, povećala konkurentnost, štednju, smanjenje korupcije, dovela do veće makroekonomske stabilnosti i smanjila rizik od siromaštva. Da razjasnimo, ekonomija roda je sažeta u paragrafu prije.
Ako se malko dotaknemo analiza, prema rodnom kriteriju žene poduzetnice zauzimaju samo 22 posto, dok 57,9 posto zauzimaju muškarci poduzetnici. Zanimljiv je podatak kako su, nominalno, žene poduzetnice najvećim dijelom u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Značajan je i broj žena poduzetnica u području trgovine, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U navedenim djelatnostima, žene su ostvarile prihode u milijarderskim iznosima, pokazuje provedena analiza Fine.
Snježana Leljak, organizatorica je Konferencije Žene i poduzetništvo, najvećeg poslovnog događaja u Krapinsko-zagorskoj županiji koje okuplja obrtnice, poduzetnice, vlasnice OPG-ova, managerice, direktorice i sve žene koje se bore za ravnopravnost spolova. Snježana je direktorica SL KONZALTING-a, njen poslovni put traje 35 godina za koji priznaje da nije bio lak. Njena osobna iskustva ponukala su je da stvori ”mjesto” međusobne podrške, ohrabrivanja i jačanja žena kroz pitanja i borbu za ravnopravnost.
– Vjerojatno bi većina istaknula da prevelikih problema nema, kako smo sigurno ravnopravni… Osobno mogu reći kako je ženama uistinu veliki izazov uspjeti se izboriti za svoje mjesto u poslovnom svijetu. Ako je žena aktivna, glasna i teži ispunjavanju zadataka, ako vodi svoj time prozvana je kao agresivna, a muškarac za isto takvo ponašanje okarakteriziran kao odlučan i dobar manager. S druge strane, ako u tišini čekate svoj red na riječ ili na priznanje zasluga jako ćete dugo čekati. Ako ste tihe, vjerojatno nemate baš o čemu pričati. Ako se ne dignemo i jasno i glasno kažemo što želimo, neće nam biti bolje. Danas je sve rizik, korona nam je pokazala da ništa nije vječno. Ove konferencije pokazuju da nas ima, da si možemo dati podršku, mentorirati jedna drugu, umrežiti i pomoći si jer smo zajedno jače – rekla je Leljak i uputila zahvalu partnerima, suorganizatorima, potpornim institucijama, medijskim partnerima i pokroviteljima, a završila je vrlo snažnom i motivirajućom porukom: „Vjerujete u sebe i svoje ideje, slijedite ih hrabro i nosite se sa svim izazovima, budite uspješne poduzetnice!”
Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije uvodno se obratila pozdravivši okupljene u ime župana i svih pročelnica. Poseban naglasak stavila je na pozdrav ženama poduzetnicama za čije aktivnosti kaže kako su velik korak u poboljšanju položaja žena u Krapinsko-zagorskoj županiji.
– Moramo razgovarati o ženama u poduzetništvu zato što još uvijek i u našoj županiji, kao što je i trend u cijeloj Hrvatskoj, omjer muškaraca i žena u poduzetništvu iznosi 70:30 u korist muškaraca. Moramo govoriti o ženama i poduzetništvu jer je na upravljačkim funkcijama još uvijek definitivno puno veći broj muškaraca. Za žene su rezervirana ona ženska zanimanja u području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i u ovo vrijeme pandemije vidjeli smo da su žene bile te koje su bile posebno pogođene tom situacijom – započela je Petek.
– Moramo se međusobno ohrabrivati i snažiti i na primjerima dobre prakse vidjeti na koji način možemo preuzeti život, ne samo sebe, nego i svoje okoline u svoje ruke, pokazati veću odgovornost i spremnost jer mi smo za to sposobne – poručila je Petek i završila tezom kako istraživanja pokazuju da su tvrtke koje vode žene uspješnije, da su financijski sigurnije, da su žene sklonije timskom radu, a samim time povećavaju osobno zadovoljstvo svojih zaposlenika, time i produktivnost.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je kako je današnji događaj sjajna prilika za živu riječ i kontakt što je iznimno važno za naš socijalan razvoj, naše djelovanje.
– Kada govorimo o poduzetništvu, posebno s naglaskom na žensko poduzetništvo, vrlo se često u javnosti ističe „Zašto naglašavati žensko poduzetništvo?” RH je još 2007. godine prepoznala da nemamo iste startne pozicije kada govorimo o poduzetništvu, o osobnom angažmanu… I tada je kreirala Nacionalnu strategiju za žensko poduzetništvo što je bila sjajna ideja koja je kasnije na lokalnoj zajednici izrodila jedan senzibilitet županija i gradova da krenu u LAG-ove, u inkubatore, da imaju više senzibiliteta i poticaja prema ženama koje su motivirane, koje žele iskoračiti i same pokazati svoje afinitete. Mi kroz osluškivanje vaših prigovora i zahtjeva kroz Instituciju za ravnopravnost spolova sagledamo pitanje tržišta rada koje je turbulentno, a na njemu se žene suočavaju s nizom prepreka koje su specifične isključivo za njih, kao što su ostvarivanje majčinstva, njihova dob – objasnila je Ljubičić.
– Postoje primjeri dobre prakse. Tu je danas i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nadam se da neće pokrenuti neki postupak protiv nas jer ovdje kod nas u Gradu Krapini i u gradskim ustanovama i tvrtkama, muškarci su podzastupljeni spol. Od svih pročelnica i pročelnika u Gradu sve su žene, od svih ravnatelja ustanova, sve su žene. Od Pučkog otvorenog učilišta, škola, vrtića, knjižnice, pa čak i u komunalnom poduzeću, samo u vatrogascima i vodovodu imamo muškarce – rekao je Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine i poželio dobrodošlicu u Krapinu.
Denis Ranogajec, ispred Poduzetničkog centra KZŽ istaknuo je kako su većina zaposlenih u Centru žene te da u Poslovno-tehnološkom inkubatoru posluju četiri žene poduzetnice. Također, poručio je da su vrata Poduzetničkog centra uvijek otvorena za sva pitanja i nove ideje.
Darko Varga, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije naglasio je kako na području Krapinsko-zagorske županije djeluje 2 815 obrta, od kojih je od 834 pod vlasništvom žena, što kaže Varga, ohrabruje. No, složit ćemo se kako je to još uvijek daleko od polovice.
– Što je poduzetništvo žena? To je ženina ideja koja se postiže marljivošću. One su inovativne, poduzetne i u tome uspješne. Treba im dati više slobode, šanse, ravnopravnosti. Mi muškarci trebamo više otvarati svoj klub i omogućiti im ravnopravnije poslovanje. Žene poduzetnice potiču muškarce da im daju podršku i ravnopravnost – rekao je Varga.
Josip Grilec, predsjednik HGK - Županijske komore Krapina naglasio je kako je ova konferencija poticaj drugim ženama za ulazak u poduzetništvo.
– Nemojte biti nepovjerljive na putu poduzetništva na kojem ima lijepih i ružnih trenutaka. Uspjeha, bez neuspjeha ili teških trenutaka nema. Vjerujem da za dvije godine nećemo morati pričati o muškom i ženskom, svi smo mi jednaki, završavamo iste škole i to je legitimizacija za uspješnost – rekao je Grilec.
Kada bi zajednica više promišljala o svim ovim temama, o kojima bismo mogli pričati na dugo i široko, gdje bi nam bio kraj?
Bilješka: „Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena” teza je koja iskače iz paštete, u kojoj još nedostaje ponekih riječi, o čemu razmislite!
#Womanpower
mčaržavec/vzaktualno.hr
