Proglašenjem 2021. godine Europskom godinom željeznice, Europska komisija jasno je dala do znanja da željeznica više nije samo održiva alternativa već je željeznica prva. Prvi vlak kroz Hrvatsku prošao je 24. travnja 1860. Kako je prošle godine pandemija spriječila obilježavanje te za Međimurje važne obljetnice, Savez za željeznicu i Međimurska županija organizacijom panela na obje teme – “2021. – Europska godina željeznice i 161 godina željeznice u Hrvatskoj” pridružuju se obilježavanju 2021. – Europske godine željeznice.
Župan Međimurske županije Matija Posavec osvrnuo se na prvu prugu Kotoriba – Čakovec – Macinec u Hrvatskoj, puštenu u pogon prije 161 godinu.
– To je bila pruga međunarodnog koridora koja je iz Mađarske išla prema Sloveniji i naravno da ta tradicija koja nije samo u toj činjenici da je prva pruga u Hrvatskoj bila sagrađena ovdje nego i u činjenici da je na gospodarstvo, na život naših stanovnika itekako utjecao i razvoj željezničkog prometa i sama činjenica prolaska prve pruge – rekao je Posavec.
– Nama su važne dvije stvari. Ona prva glavna stvar koja će biti prijelomni trenutak razvoja cijelog sjevera Hrvatske je projekt izgradnje brze pruge Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Zaprešić-Zagreb. Naravno da tu neki segmenti investicije postoje jer se računa da bi EU fondovi financirali kompletan ili veći dio projekta – rekao je Posavec i naglasio kako je druga stvar želja za razvijanjem brzine vlakova od 100 km/h vrlo skup projekt, ali da je vrijeme kako kaže „da se konačno pomaknemo s mrtve točke što se tiče samog ulaganja u željezničku infrastrukturu”.
Načelnik sektora za željezničku infrastrukturu MMPI i predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Milan Vuković ističe kako će u Europskoj godini željeznice u svjetlu pozornosti biti biti temeljni dokument koji će biti podloga za nadolazeće reforme željezničkog sektora u smislu organizacije i rekonstrukcije.
– Danas je na Vladi usvojeno pismo sektorske politike kao osnova temeljnog dokumenta koji će unijeti četiri osnovna elementa samog upravljanja i planiranja razvoja željezničkog sektora koji zaostaje za ostalim prometnim modelima. U tom smislu će se u narednom periodu staviti akcent na razvoj i financiranje ovog sektora kako bi on sustigao ostale prometne modele, a kao i osnovna najavljenom Europskom zelenom planu – rekao je Vuković i dodao kako je glavni cilj da do 2050. godine Europska unija bude neutralna zona, što znači smanjenje stakleničkih plinova do 90 posto, a gdje će željeznički sektor dobiti svoju primarnu ulogu.
Dodao je također, da je 2021. godina željeznica sa svrhom promocije, a konkretne mjere i aktivnosti koje će se u narednom periodu poduzimati biti će kroz provedbene dokumente.
– Do 2030. godine planiramo uložiti oko 33 milijarde kuna da bi se kompletni željeznički sektor stavio na zadovoljavajuću razinu, a lepoglavska spojnica koja bi spojila Čakovec sa Zagrebom jedan je od tih projekta – najavio je Vuković.
Član uprave HŽ Infrastrukure, Darko Barišić naglasio je kako je prva faza radova završena te da će sanacija završiti u narednih par godina.
– Naša želja je u budućnosti da se poveže granični prostor između Slovenije i Mađarske i Hrvatske, da se napravi bolja međugranična suradnja sa susjednim državama i da se u konačnici ta pruga elektrificira jer ćemo na taj način doći do učinkovitije pruge odnosno zaštiti lijepi okoliš – poručio je Barišić.
Predsjednik Uprave HŽ putničkog prijevoza, Željko Ukić istaknuo je kako bez lokalne zajednice nije moguće adekvatno planirati prometnu potražnju, ni povezanost.
– Mi u okviru financijskih mogućnosti pokušavamo i poduzimamo cijeli niz aktivnosti kako bi sav željeznički prijevoz popularizirali i stavili ga u fokus događanja. Svjedoci smo dolaska cijelog niza turističkih vlakova u RH, u subotu dolazi prvi vlak iz Budimpešte… U tom dijelu ćemo nastaviti s intenzivnim radom, želimo pokazati kako željeznica može biti važna grana, značajna podrška turističkoj sezoni i drugim gospodarskim granama, veliku ulogu ima za radnike koji ga koriste, kao i za učenike što znači da treba napraviti adekvatan vozni red uz odgovarajuću infrastrukturu i vozila – rekao je Ukić i najavio da će do kraja ove godine HŽ-u će biti isporučeno 7 novih elektro motornih vlakova što će bitno dignuti kvalitetu usluge.
– Danas imamo samo 28 novih klimatiziranih vozila i izuzetno je teško sa starim vozilima stvarati konkurentnost prijevoza. Do kraja 2023. doći se ukupno 33 nova elektro motorna vlaka, a do kraja 2024. još 7 dizel električnih – najavio je predsjednik Uprave HŽ-a.
Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić svoje je obraćanje započeo tezom kako u Savezu žive kao da je svaka godina ”godina željeznice”.
– Već 13 godina sanjamo san da se počnemo ponašati prema željeznici u Republici Hrvatskoj kako zaslužuje, da bude pokretač razvoja i ostalog razvitka javnog prijevoza, na korist svih građana. Već 13 godina pokušavamo i surađujemo sa svima koji to žele. Sudjelovali smo u pet EU projekata, bili partneri u tri, proveli osam studija, izdavali publikacije. I nastavit ćemo dalje raditi sa svima koji vide željeznicu kao nešto što će pomoći njihovim građanima da unaprijede kvalitetu svog života – poručio je Maršić.
U Razvojno – edukacijskom centru Metalsku jezgra, član predsjedništva Saveza za željeznicu Ante Klečina održao je uvodnu prezentaciju, a potom je uslijedila panel diskusija na kojoj su sudjelovali župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik sektora za željezničku infrastrukturu MMPI Milan Vuković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, član Uprave HŽ Infrastrukture mr. sc. Darko Barišić, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić i voditelj pogona Čakovec u tvrtki Održavanje vagona Mladen Hubzin.
mčaržavec/vzaktualno.hr
