Vremenske promjene koje su pogodile cijeli svijet odrazile su na mnoga područja poljoprivrede što je slučaj i u Zagorju. Sa sigurnošću možemo reći kako je najveći krah doživjelo pčelarstvo zbog smrzavanja bagrema u travnju, a čiji se cvat prolongirao za mjesec dana. Bagremovog meda ove godine u Zagorju ima samo par kilograma sveukupno… Proteklih godina, pčelari su po košnici u prosjeku dobivali po 20 kilograma, a ove je godine prosjek pao na samo pola kilograma po košnici.
Kako bi intervenirala, Krapinsko – zagorska županija u svibnju je raspisala Javni poziv usmjeren pčelarima kojim se, u obliku bespovratnih financijskih sredstava, pružaju potpore. Visina potpore po košnici iznosila je minimalno 10 kuna, a maksimalno 30 kuna.
Prihvatljivi korisnici bili su poljoprivrednici upisani u Upisnike u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Podružnice Krapinsko-zagorske županije sa sjedištem na području Krapinsko-zagorske županije, a čije su košnice evidentirane u evidenciji pčelara i pčelinjaka pri Hrvatskom pčelarskom savezu.
– Javni poziv bio je usmjeren našim pčelarima koji, nažalost, nikako da slože jednu normalnu klimatsku godinu i da dođemo do 600 tona proizvodnje meda na području Krapinsko-zagorske županije na koje smo navikli – istaknuo je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
– Mi smo i 2019. godine intervenirali s 200 000 kuna za pomoć oko prehranjivanja, 2016. godine isto tako i sada smo, zbog ovih sve češćih nedaća kojima se na neki način onemogućava proizvodnja, odlučili intervenirati ponovo. Mi smo stavili i u trogodišnji planirani proračun pomoć od 150 000 kuna, bez obzira na godinu kakva će biti – rekao je Kolar.
Podsjetio je da je Krapinsko-zagorska županija još u svibnju 2019. godine podnijela zahtjev za europsku zaštitu zagorskog bagremovog meda, a krajem prošle godine dobiven je zahtjev za dostavom nekih nadopuna.
– S obzirom na neku dinamiku, a sukladno iskustvima koja imamo kada je riječ o zaštiti nekih drugih naših zagorskih proizvoda, vjerujem da bi do kraja, ove ili najkasnije do proljeća sljedeće godine mogli dobiti europsku zaštitu – kazao je župan i dodao da s obzirom na ljubav koju pčelari pružaju u proizvodnji meda i držanju pčela, vjeruje da ih loše vrijeme i klimatske promjene neće obeshrabriti i da će nastaviti proizvodnju jedne od najzdravijih namirnica koje postoje na tržištu.
Zamjenica pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, Snježana Murr izvijestila je kako je na natječaj pristiglo 98 zahtjeva, od kojih 16 zahtjeva nije prošlo administrativnu kontrolu.
– 82 zahtjeva korisnika odobreni su u iznosu od 30 kuna. U ovom smo natječaju dodijelili potporu za 6 807 košnica u ukupnom iznosu od 191 020 kuna, za što je Županija iznašla dodatna sredstva u iznosu od 41 000 kuna. Maksimalnu potporu dobilo je 5 korisnika u iznosu od 5 000 kuna. Ova je mjera formirana u razdoblju kada se donosila Odluka o mjerama za poljoprivrednu proizvodnju za razdoblje 2021. – 2023. Trenutno nije direktno vezana za elementarnu nepogodu koja je ove godine naštetila pčelinjem fondu i pčelarstvu općenito – objasnila je Murr.
Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko – zagorske županije, Zdravko Bedeniković zahvalio je Krapinsko – zagorskoj županiji.
– U Krapinsko-zagorskoj županiji imamo oko 380 registriranih pčelara sa 17 tisuća košnica, a na natječaj se javilo njih 98. Godišnja proizvodnja u normalnim uvjetima je oko 600 tona meda, a ove godine će ta proizvodnja možda biti tek nekoliko tona. Osobito je problem kod stacionarnih pčelara, dakle onih koji imaju stacionirane pčelinjake, jer na području naše županije ove godine neće biti gotovo nikakve proizvodnje meda. Jedino će nešto biti kod onih pčelara koji imaju mobilne pčelinjake. Nadam se da će pčelari dobro iskoristiti ta sredstva i održati pčele na životu i da će pčele uspjeti prezimiti, a da ćemo iduće godine krenuti u novu proizvodnu godinu – rekao je Bedeniković i zahvalio županiji na potpori i praćenju projekata koje provode.
mčaržavec/vzaktualno.hr
