Hrvatska je doživjela rast kreditnog rejtinga, a prema projekcijama kreditnih institucija i agencija, povećan je i realan rast BDP-a, a sve se to dogodilo zahvaljujući potezima Vlade Republike Hrvatske, naglašeno je u utorak na konferenciji za medije međimurskog HDZ-a.
Predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Međimurske županije Darko Horvat naglasio je kako se, unatoč nadolazećim lokalnim izborima, žele osvrnuti na uspjeh hrvatske Vlade.
-Prije nekoliko dana osvanule su projekcije Europske komisije prema kojima je povećana projekcija realnog rasta BDP-a s konzervativnih procjena od 5,4 posto na 8,1 posto, a prema procjenama kreditne agencije Fitch Hrvatskoj povišen investicijski rejting s postojećih BB- na BBB i pozitivnim izgledima za rast – rekao je Horvat dodavši da to samo potvrđuje da je Hrvatska već u 2021. godini na pravom putu punog gospodarskog oporavka te da će se pozitivni trendovi nastaviti i iduće godine.
-Sve ove projekcije i pozitivni rezultati do kraja 2021. godine daju optimističnu prognozu da ćemo se već ove godine dana vratiti na pozitivne statističke parametre – istaknuo je predsjednik međimurskog HDZ-a i dodao kako ocjena Europske komisije i kreditne agencije Fitch dolazi nakon uspješne turističke sezone i razdoblja gospodarskog oporavka čija dinamika i uspješnost ovise o dva ključna elementa, a to su procijepljenost stanovništva i kvalitetne ekonomske politike usmjerene na podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Iako Europska komisija očekuje da će rast BDP-a u 2021. godini iznositi 8,1 posto, prema makroekonomskim projekcijama Vlade Republike Hrvatske predstavljenim prilikom donošenja proračuna, očekuje se rast gospodarstva na razini od 9 posto.
- Prema našim projekcijama, uz rast realnog BDP-a od 9 posto, mi ćemo već ove godine biti na razini pretkrizne 2019. godine. Hrvatska će u 2021. godini, u usporedbi s prosjekom zemalja Europske unije, imati 5 posto veći rast BDP-a – rekao je Horvat istaknuvši da će Hrvatska tako imati treći po redu najsnažniji rast BDP-a među zemljama članicama Eurozone, a istovremeno se u 2022. godini očekuje i rast hrvatskog gospodarstva za 5,6 posto prema, čime će Hrvatska zauzeti drugo mjesto, odmah nakon Malte.
Generatori rasta će, prema prognozama, biti domaća potražnja, ubrzani rast investicija i ubrzani rast izvoza, a kako je pojasnio Horvat, Hrvatska bi prema procjenama Europske komisije trebala zauzeti visoko 6. mjesto u smanjenju svog proračunskog deficita u 2023. godini.
[caption id="attachment_242173" align="alignnone" width="750"]
SONY DSC[/caption]
-Prema projekcijama proračunski deficit trebao bi se smanjiti s 7,4 posto na 2,1 posto. Istovremeno, udio javnog duga trebao bi pasti s 87,3 posto na 77,9 posto čime bi Hrvatska zauzela četvrto mjesto – rekao je Horvat.
Podsjetio je na rujan 2013. godine kada je Vladu vodio tadašnji premijer Zoran Milanović.
-Investicijski rejting je tada počeo padati, a zahvaljujući novoj Vladi predvođenoj premijerom Andrejem Plenkovićem, negativan trend je preokrenut te Hrvatska ima najveći kreditni rejting od samih početaka njegovog ocjenjivanja. Tome u prilog ide i činjenica da agencija Fitch smatra da će Hrvatska već u siječnju 2023. godine biti spremna za ulazak u Eurozonu što je prije njihovih dosadašnjih predviđanja – kazao je Horvat te naglasio da Vlada očekuje da će ulazak u Eurozonu i uvođenje eura dodatno osnažiti kreditni rejting.
-Kako bi se ove projekcije provele u stvarnost, jedan od ključnih elemenata je procijepljenost, a hrvatska Vlada je zahvaljujući pravovremenim reakcijama, uz nastavak proračunskog suficita, uspjela očuvati gotovo 700 tisuća radnih mjesta za čiji je spas investirano 17 milijardi kuna proračunskih sredstava – kazao je Horvat.
[caption id="attachment_242170" align="alignnone" width="750"]
SONY DSC[/caption]
Osvrnuvši se na trenutnu razinu procijepljenosti odraslog stanovništva od nešto više od 50 posto, poručio je kako je čovječanstvo svaku pandemiju dosada pobijedilo kada je stopa procijepljenosti dosegla 95 posto.
-Mandat ove Vlade će do kraja 2024. godine obilježiti četiri strateška cilja, spajanje hrvatskog teritorija izgradnjom Pelješkog mosta, ulazak u Schengen, uvođenje eura čime će briga hrvatskih izvoznika nestati, te nabava 12 multifunkcionalnih borbenih aviona Rafael kao dio europske flote i dodatne zaštite hrvatskog teritorija – zaključio je Horvat.
[caption id="attachment_242168" align="alignnone" width="750"]
SONY DSC[/caption]
[caption id="attachment_242169" align="alignnone" width="750"]
SONY DSC[/caption]
vzaktualno.hr
