Dekanica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu za portal srednja.hr povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti komentirala je kako je biti žena u znanosti i koje su najveće prepreke s obzirom da su žene u sustavu znanosti i obrazovanja još uvijek u manjini na visokim funkcijama i pozicijama moći.
Begičević Ređep na spomen žena u znanosti prvo padaju na pamet svijetli primjeri žena znanstvenica koje su obilježile povijest i dale svoj veliki doprinos razvoju društva svojim znanstvenim otkrićima. Mnogo je žena, kaže, koje su svojim znanstvenim postignućima rušile barijere, obilježile povijest i tako utabale put novim naraštajima znanstvenica.
-Sigurno je među njima Ada Lovelace koja je bila prva računalna programerka po kojoj je naziv dobio i programski jezik. Grace Brewster Murray Hopper, matematičarka i američka programerka, jedna od kreatorica modernog programiranja koja je sudjelovala u stvaranju programskog jezika Cobol, a bila je i kontraadmiral u američkoj vojsci. Naravno svakako treba spomenuti i svima poznatu fizičarku i kemičarku Marie Curie kao i Katherine Johnson, afroameričku fizičarku i matematičarku koja je izračunala putanju Apollo 11 misije - navodi dekanica.
Žene se općenito, kaže, teže odlučuju za znanstvenu karijeru, posebice u STEM-u i IT-u jer još uvijek postoje određene predrasude koje su usađene curicama u ranoj životnoj dobi, primjerice da je to karijera za muškarce. Žene često i sporije napreduju, navodi dalje, jer zbog trudnoće i porodiljnog imaju stanku karijeri pa im ponekad treba vremenski dulje da ispune uvjete za napredovanje. Osim toga napominje i kako su žene podzastupljene i na čelnim pozicijama.
– Vjerujem da najveći utjecaj na usmjeravanje djevojaka prema znanosti kao i prema informatici i STEM-u, imaju primjeri uspješnih žena znanstvenica, informatičarki, matematičarki koje djevojčice upoznaju i koje percipiraju kao nešto uobičajeno i u potpunosti društveno prihvatljivo. Na takvim primjerima vide da je taj cilj i za njih ostvariv - kaže Begičević Ređep.
Na Fakultetu organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu svake nove akademske godine zabilježen je porast broja studentica u odnosu na ukupan broj studenta.
-Trenutno na FOI-ju studiraju 993 studentice od ukupno 2568 studenata. Na FOI-ju je u ukupnom broju znanstveno-nastavnih zvanja čak 40 posto žena. Smatram da naš fakultet može poslužiti kao dobar primjer da se promjene mogu ostvariti. Naime, kada sam ja studirala na FOI-ju, samo su dvije profesorice bile žene. Danas uz visoki postotak žena u znanstveno-nastavnim zvanjima, imamo i ženu dekanicu na čelu informatičkog fakulteta - ističe.
Iako se dosad, priznaje, nije susrela s eklatantnim seksizmom, ističe kako je činjenica da žene još uvijek nailaze na situacije u kojima ih se smatra manje sposobnim znanstvenicama od muških kolega. Često se moraju više dokazivati nego muškarci.
– Ravnopravnost znači da i muškarci i žene imaju iste mogućnosti i prilike za ostvarivanje svojih ciljeva, to je nešto što je ključno i što mi kao društvo trebamo osigurati i prihvatiti. Rodna ravnopravnost ako i jedino ako zajedno radimo na konkretnim mjerama i poboljšanjima; isticanje uspjeha žena znanstvenica i prikazivanje žena i muškaraca u nestereotipnim ulogama - navodi dekanica.
Ponosna je, ističe, dekanica fakulteta koji studente priprema za rad u IT industriji jer je upravo ta industrija jedna od rijetkih unutar koje žene i muškarci imaju uglavnom izjednačene plaće. Ninu Begičević Ređep pitali su i što nam još konkretno nedostaje kako bismo utjecali na neravnopravan položaj žena u znanosti.
– Svakako nam nedostaje aktivnosti te projekata čiji rezultati bi utjecali na položaj žena u znanosti kao i na motiviranju djevojčica od najranije životne dobi da se opredijele za znanstvenu karijeru. Primjerice, nedugo je Europsko udruženje European Women in Mathematics objavilo katalog i održalo izložbu portreta 20 matematičarki iz europskih država. Među njima se našla i naša profesorica Blaženka Divjak. Jedan od svijetlih primjera je i Obzor 2020 projekt CALIPER: Linking research and innovation for gender equality u okviru kojeg vrlo motivirano niz aktivnosti i novih projekata pokreće profesorica Anamari Nakić – objašnjava Begičević Ređep te smatra da je potrebno senzibilizirati javnost za pitanje rodne ravnopravnosti, a sve to treba pratiti i odgovarajući zakonski okvir.
Dekanica je poslala i poruku studenticama i djevojkama koje imaju želju ostvariti karijeru u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
– Pitanje rodne ravnopravnosti sve više se nameće kao centralna vrijednost našeg društva, a ona počiva na zaštiti temeljnih ljudskih prava. Ono što vam je pravom zajamčeno, nitko vam ne može oduzeti. Žene u znanosti kroz povijest su pokazale nevjerojatnu snagu i značajnu ulogu u razvoju društva, a na tome trebamo ustrajati i u budućnosti. Tu vidim veliku ulogu nas znanstvenica, koje moraju biti primjer i pokretač tog napretka. Važno je postići dobar balans između privatnog i poslovnog života, a trud i zalaganje se uvijek na kraju najviše isplate - zaključuje dekanica Nina Begičević Ređep.
vzaktualno.hr/srednja.hr
