Eksterni troškovi u prometu pripadaju među one koji se ne mogu u potpunosti internalizirati, odnosno ne snose se direktno, već indirektno posredstvom različitih utjecaja istih. Kao takve, eksterne troškove snose svi, neovisno o tome jesu li oni ili ne uključeni u sami prijevozni proces. Eksterni troškovi u prometu imaju izrazito bitnu ulogu, no problem predstavlja to što ih nije moguće točno odrediti i izraziti novčano, te je zbog toga izrazito teško dobiti pravovaljane informacije i podatke prema kojima bi se točno mogao odrediti njihov utjecaj.
Za najveći udio u strukturi ukupnih eksternih troškova, od svih grana prometa, zaslužan je cestovni promet, pa se svi napori ulažu u to da se smanji transport tereta istim i prebaci na neke ekološki prihvatljivije prometne grane, poput željezničkog prometa ili prometa unutarnjim vodnim putovima.
Udio eksternih troškova po kategorijama za 2016. godinu prema Handbook on the external costs of transport – Version 2019. European Commission. Brussels. 2019.
Prema općenitoj podjeli, eksterni troškovi prometa su obuhvaćeni u nekoliko segmenata, a to su: zagađenje zraka, prometne nesreće, zagađenje bukom, klimatske promjene, prometna zagušenja i ostalo.
Kod prometnih nesreća koje se događaju u svim oblicima prometa i rezultiraju značajnim troškovima koji se sastoje od dvije vrste komponenata: materijalnih troškova (npr. šteta na vozilima, administrativni troškovi i medicinski troškovi) i nematerijalnih troškova (npr. kraći životni vijek, patnja, bol i tuga). Eksterni troškovi nesreće mogu se definirati kao socijalni troškovi prometnih nesreća koji nisu pokriveni premijom osiguranja orijentiranom na rizik.
Prikaz eksternih troškova prometnih nesreća (eea.europa.eu)
Mnogo je različitih vrsta šteta uzrokovanih emisijom onečišćujućih tvari u zrak, a najvažniji su: učinci na zdravlje, gubici usjeva, materijalna i građevinska te gubitak biološke raznolikosti. Troškovi klimatskih promjena definiraju se kao troškovi povezani sa svim učincima globalnog zatopljenja, poput porasta razine mora, gubitka biološke raznolikosti, problema upravljanja vodama, sve češćih vremenskih ekstrema i propadanja usjeva. Troškovi buke ovise o gustoći naseljenosti (koliko je ljudi izloženo buci), postojećim razinama buke (ovisno o količini prometa, prometnoj mješavini i brzini) i dobu dana (posljedice na zdravlje tijekom noći veće su nego danju poremećaja spavanja). Emisije buke iz prometa predstavljaju rastući okolišni problem zbog kombinacije trenda ka većoj urbanizaciji i povećanim količinama prometa.
Troškovi zagušenja nastaju kada dodatno vozilo smanjuje brzinu ostalih vozila protoka i time povećava njihovo vrijeme putovanja. Postoje mnogi drugi eksterni troškovi, kao što su troškovi onečišćenja tla i vode, troškovi emisija gore i nizvodno od vozila i infrastrukture, vanjski troškovi u planinskim regijama itd. Međutim, o njima se ne raspravlja detaljno jer nisu toliko bitni u sumiranju vanjskih troškova.
(weforum.org)
Iako se u posljednjih nekoliko godina ulažu znatni napori da bi se eksterni troškovi prometa u određenoj mjeri smanjili, ponajviše na taj način da se masu nastoji usmjeriti prema kupnji i upotrebi nekih ekološki prihvatljivijih, odnosno „zelenijih“ vozila (npr. električna i hibridna) ili oblika prijevoza (npr. željeznica, tramvaji), za drastično smanjenje u prethodnoj godini zadužena je priroda, odnosno pandemija COVID-19. Nakon izlaska iz pandemijskih godina, potrebno je nastaviti trend u skladu s održivom mobilnošću u gradovima.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
vzaktualno.hr
