U jeku novih otkupnih cijena pšenice na tržištu koje su naišle na nezadovoljstvo kompletnog ratarskog sektora, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović naglasio je kako trenutno 99 posto hrvatskih poljoprivrednika još uvijek nije energetski neovisno, a upravo to treba imperativ.
U proteklih nekoliko dana otkupne cijene na svjetskom su tržištu pale s 415 na 335 eura, što je puno manje od onog što su očekivali poljoprivrednici koji se bave ratarskim kulturama. Iako se očekivalo da će minimalna otkupna cijena u Hrvatskoj biti između 2,40 i 2,50 kuna, kao i u susjednim zemljama, nakon što je Žitozajednica objavila nove cijene, među proizvođačima žitarica i cijelim ratarskim sektorom pojavila se lavina nezadovoljstva.
-Kod nas se otkupna cijena kreće od 2 kune do 2 kune i 20 lipa što je za 10 do 15 posto manje nego u susjednim zemljama. U odnosu na prethodne godine to je izuzetno dobra cijena, međutim, s obzirom na cijene goriva, energije, mineralnih gnojiva, koje su porasle za 300-400 posto, upitno koliko će biti profitabilna jesenska sjetva. U tome ratari prije svega vide ogroman problem – pojasnio je Jakopović.
Jedno od potencijalnih rješenje, ističe Jakopović, je stavljanje većih količina žitarica u robne rezerve ili neki drugi oblik njihovog skladištenja što će biti i jedna od tema razgovora s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede.
-Susjedna Slovenija u utorak je izašla sa skladištenjem, odnosno stavljanjem svih žitarica u robne rezerve. Naravno, oni ne raspolažu s količinama s kojima raspolaže Hrvatska koja je više od 200 posto samodostatna, pa nam toliko ni ne treba, ali trebalo bi po realnim tržišnim cijenama veću količinu žitarica staviti u robne rezerve, pa onda vidjeti – rekao je Jakopović te dodao kako je u utorak, u odnosu na dan prije, cijena lagano počela rasti zbog čega je za očekivati da će se ovaj trend nastaviti i u narednim danima.
Ipak, stočarski sektor kojem su osnovne sirovine za uzgoj stoke pšenica, ječam i kukuruz u puno je težoj poziciji zbog čega Hrvatska poljoprivredna komora upozorava kako o tome treba na vrijeme voditi brigu. Naime, ako će otkupne cijene žitarica dodatno rasti, stočari, a prije svega mljekari bit će u nezavidnoj situaciji.
-Otkupna cijena u mljekarstvu unazad 6 mjeseci rasla je za otprilike 80 lipa i još se najavljuje mogući rast cijena od 15 lipa, što su velike mljekare najavile za sljedeći mjesec, dok je cijena u trgovinama išla od 4 do 5 kuna gore – kazao je Jakopović.
Prema studiji koju je Ministarstvo objavilo prošli tjedan mljekari su, uz sve subvencije, još uvijek u minusu za otprilike 80 lipa. S obzirom da se minus gomilao više od šest mjeseci, oni više nisu u mogućnosti funkcionirati, pa iz Hrvatske poljoprivredne komore strahuju da će se trend padanja broja grla krava nastaviti.
S obzirom da je u nekim dijelovima Hrvatske, poput Varaždinske županije došlo do nestašice plavog dizela, poljoprivrednici su prisiljeni kupovati običan dizel po cijeni od 13 kuna. Uzimajući u obzir činjenicu da je cijena litre plavog dizela do prije 2 godine iznosila 2,5 kune, poljoprivrednici su zbog nestašice ove vrste goriva prisiljeni plaćati 400 posto veću cijenu.
- Poljoprivredna proizvodnja gdje poljoprivrednici plaćaju 400 posto više bilo kakve inpute, a da je njihov proizvod pritom skuplji za 10 ili 15 posto je jednostavno neodrživa. U ovom trenutku „glavu iznad vode” drže samo oni koji imaju potpuno zaokružene farme, potpuno zaokruženi proizvodni ciklus i koji su koliko-toliko energetski neovisni – objasnio je Jakopović.
Međutim, 99 posto hrvatskih farmera još uvijek nije energetski neovisno, a upravo u tom smjeru Hrvatska poljoprivredna komora vidi izlaz iz sve teže situacije.
-Glavna poruka i glavni zahtjevi na svim međuresornim sastancima i kod premijera i ministara gospodarstva su da je hrvatskim poljoprivrednicima prije svega potrebna energetska neovisnost, bilo da se radi o prodaji energenata, bilo da se radi za vlastite potrebe i to ne za 3 ili 6 mjeseci nego sada, odmah i svima – zaključio je Jakopović.
vzaktualno.hr