U Poslovno - tehnološkom inkubatoru Krapinsko - zagorske županije u Krapini, krapinsko - zagorski župan Željko Kolar zajedno sa suradnicima održao je radni sastanak s delegacijom Zagrebačke županije, predvođenom zamjenikom zagrebačkog župana, Damirom Tomljenovićem. Cilj sastanka prvenstveno je bila razmjena iskustava dviju županija kao i rasprava o temama s ciljem uspješnijeg korištenja sredstava koja su im na raspolaganju te kako da zajednički izvrše pritisak na nadležna tijela kako bi se procedure ubrzale.
Jedna od tema bio je udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije namijenjene za sanaciju štete od potresa. Druga tema bila je IPZP – Integrirani prijevoz Grad Zagreba.
- Pred nama je nova financijska omotnica, nova financijska perspektiva, a nismo uspjeli napraviti sinergiju između HŽ-a i ZET-a te Grada Zagreba kao najvećih poduzeća, a nakon toga ove naše rebraste linije koje bi se trebale spajati na željeznicu na ZET koji ide preko Zagrebačke i Krapinsko - zagorske županije nisu niti desetak posto od onog što bi ukupno trebalo napraviti. Ovdje je stav naše dvije županije jasan i njega ćemo proslijediti zajednički gradonačelniku Grada Zagreba u sljedećih nekoliko dana – izjavio je župan Kolar nakon sastanka.
Bilo je govora i o tuči koja je pogodila obje županije, a najviše su se zadržali na temi obnove od potresa.
- Mijenja se priča vezano za Fond za obnovu grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko - zagorske županije s obzirom da je na području Zagrebačke županije nakon petrinjskog potresa proglašena elementarna nepogoda, oni nemaju više obaveze što se tiče obnove na način koji ima Krapinsko - zagorska županija. Njihov udio u Fondu će se smanjiti s 5 posto na 0,5 posto. 0,5 posto će preuzeti dodatno naša Županija koja će sad imati 5,5 posto. 1 posto će preuzeti Grad Zagreb, a 3 posto Republika Hrvatska, odnosno nadležno Ministarstvo – komentirao je Kolar izrazivši veliko nezadovoljstvo dolaskom ministra Paladine.
-Ista meta, isto rastojanje. Povećan je broj odluka o obnovi samog Ministarstva. Sad to ne stoji u Ministarstvu nego stoji u Fondu. Na terenu se ništa ne događa i ne vidim svjetlo na kraju tunela. Vjerujem da ćemo krajem ovog mjeseca ili početkom listopada imati ponovno naš redoviti koordinacijski sastanak s ministrom Paladinom i ravnateljicom Snežanom Penović i nadam se da će se u međuvremenu nešto promijeniti, ali u ovom trenutku ne vidim što bi to moglo biti da bi prije svega ljudi koji očekuju obnovu bili zadovoljni – poručio je Kolar.
Kako je objasnio zamjenik Tomljenović, što se tiče obnove od potresa, Zagrebačka je županija došla dosta daleko, iako je put do dokumentacije potrebne za natječaje, bio mukotrpan i dug.
- Izlazimo u susret Krapinsko - zagorskoj županiji te ćemo napraviti sve što možemo da oni ne moraju prolaziti neke stvari koje smo već mi prošli - rekao je Tomljenović dodavši kako su održali jako dobar sastanak te će i dalje surađivati kako bi izbrusili svaki detalj. Osvrnuo se Tomljenović i Integrirani prijevoz Grad Zagreba.
- Taj projekt traje izuzetno dugo, a došli smo u onu fazu kada moramo znati što dalje. Nadam se da će Grad Zagreb što prije sjesti s nama za stol te da ćemo naći neka rješenja koja bi se mogla uskoro dogoditi. Dnevno iz Zagrebačke županije u Grad Zagreb putuje 100.000 ljudi, pa možete zamisliti kakvo je putovanje - rekao je Tomljenović dodavši kako su osnova svega željeznice.
Na upit novinara kakva je situacija s prijedlogom ponovnog uvođenja protugradne obrane, župan Kolar rekao je kako je, da bi se nešto pokrenulo potrebno sjesti s nadležnim ministarstvima i porazgovarati.
- Ne možemo prepustiti najtežu moguću proizvodnju, a to je poljoprivredna proizvodnja na otvorenom, dragom Bogu. Ako nećemo to štititi raketama, moramo znati čime ćemo štititi. Prizemni generatori nemaju skoro pa nikakvog učinka i šteta je onda trošiti novac na to, a ponovo naglašavam da je bitno da imamo strategiju. Neki to i dalje rješavaju raketama – Bugarskoj koja je također članica Europske unije se isplati, a nama se ne isplati. Kako je moguće da razbijaju oblake pokraj svih većih aerodroma u Europi? Kako je moguće da neke zemlje imaju organizirano da s raketama iz aviona razbijaju oblake? Dijelovi Austrije, Slovenije i Njemačke tako rade, znači da postoje modeli, ali drugo je možemo li si mi to financijski priuštiti - objasnio je Kolar.
Dodao je isto tako da u Hrvatskoj nema razrađene strategije, no budući da je sezona tuče iza nas, predstoji nam dosta vremena da odlučimo kako ćemo se braniti od te prirodne nepogode.
vzaktualno.hr
