Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama koje su upućene u javnu raspravu predlaže razne promjene poput povećanja maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri tisuće kune, povećanje iznosa participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, ali i strožu kontrolu bolovanja, piše Hina, a prenosi N1.
Za pacijente bez dopunskog osiguranja raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, te za troškove bolničkog liječenja sa 100 na 134 kune. Ministarstvo očekuje da će ove promjene pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava, a ovim izmjenama Zakona o obveznom zakonskom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti najavljen je početak reforme zdravstvenog sustava.
Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili dodatnu listu.
Povećava se i dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža.
Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći pokucati na vrata pacijentu na bolovanju. Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura. Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990 eura.
Prijedlogom izmjena zakona jača se uloga domova zdravlja, a predviđeno je i smanjivanje njihova broja tako da bi ubuduće svaka županija trebala imati jedan dom zdravlja koji bi pružao veću mogućnost specijalističkih pregleda.
Osnivačka prava nad općim bolnicama sa prenijet će se sa županija na državu, tako da će sve bolnice, izuzev specijalnih, postati državne. Svaka županija imat će samo jednu opću bolnicu te se predlaže funkcionalna integracija bolnica. Pojedinim bolnicama otvara se mogućnost da se organiziraju kao centri izvrsnosti za pojedine bolesti, dijagnostičke i terapijske postupke.
Županije zadržavaju svoja osnivačka prava nad domovima zdravlja, zavodima za hitnu medicinu i zavodima za javno zdravstvo, prenosi N1.
vzaktualno.hr / n1 / hina.hr
