Danas, 9. siječnja, spomendan je odcjepljenja Međimurja od mađarske države i pripojenja matici zemlji. Obilježava se od 2005. godine odlukom Hrvatskog sabora, a proslavljen je jučerašnjim prigodnim svečanostima koje su počele misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu, a zaključene su svečanom akademijom na kojoj se okupljenima, između ostalih, obratio i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, informacije su iz Varaždinske biskupije.
Spomendan se slavi u sjećanje na 9. siječnja 1919. godine kada se na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupilo više od 10 tisuća Međimuraca na misnom slavlju i velikoj narodnoj skupštini na kojoj je donesena rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i pripojenju matici zemlji.
Biskup se osvrnuo na ulogu Crkve u ovim povijesnim događanjima u Međimurju te rekao da kada kaže Crkva, onda misli na hrvatski puk u Međimurju koji je čuvao i očuvao svoju vjeru, nacionalnu svijest i radišnost. Podsjetio je kako se nastojanje da Međimurje bude dio Mađarske kroz povijest pojavilo više puta, pa tako i tijekom Drugog svjetskog rata kada je Crkva također imala veliku ulogu budući da se u Međimurju provodila mađarizacija. Podsjetio je i na nekoliko pisama zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca iz 1941. godine kojima je on nastojao da Međimurje ostane sastavni dio hrvatskog državnog teritorija i da nikakvim razgraničenjem ne bude odvojeno od matice zemlje i Zagrebačke nadbiskupije. Tada je poručio međimurskom svećenstvu da i dalje propovijeda na materinskom jeziku te da nikako samostalno bez Svete Stolice ne odlučuje o odvajanju od Zagrebačke nadbiskupije, istaknuvši im da je on kao nadbiskup sve poduzeo u Rimu da do toga ne dođe jer Međimurje i po Božjem i po ljudskom pravu pripada nadbiskupiji. Biskup Mrzljak istaknuo je kako i Varaždinska biskupija danas ima isti takav trajni stav kao Zagrebačka nadbiskupija kojoj je Međimurje bilo osobito na srcu. Crkva je oduvijek željela da hrvatsko Međimurje ostane u njezinom sastavu, rekao je biskup te zaželio hrvatskom puku u Međimurju da neprestano traje taj osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi.
Predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske prof. Ivan Pranjić u svom je govoru istaknuo kako činjenica da su trojica od četvorice zaslužnika za to povijesno događanje prije 97 godina bili svećenici također govori o važnoj ulozi Crkve u očuvanju Međimurja hrvatskim krajem. Zaželio je da se više osvijetli uloga tadašnjeg gvardijana fra Kapistrana Gecija, autora rezolucije odcjepljenja te da prigodnim publikacijama svjetlo dana ugledaju njegovi rukopisi kao i rukopisi dr. Ivana Novaka, dr. Vinka Žganca i Jurja Lajtmana, duhovnih i narodnih vođa na čijim je grobovima jučer položeno cvijeće i upaljene svijeće.
Foto: Varaždinska biskupija
www.vzaktualno.hr
