Odabir izvođača na javnoj nabavi za obradu baliranog otpada bila je tema presice koju je u utorak sazvao bivši djelatnik varaždinske Čistoće Robert Briški.
Na samom je početku istaknuo da je i ranije upozoravao na sumnje koje su se javile već prije objave natječaja za sanaciju bala u Gospodarskoj zoni u Brezju te naglasio da se to sad obistinilo.
-Svoje sumnje u pogodovanje prijavio sam USKOK-u, nemam još povratnih informacija od njih, ali mislim da je ova jedna jedina pristigla ponuda kao prvo neusporediva, a kao drugo, ima puno elemenata u postupku javne nabave koji bacaju veliku sumnju na pogodovanje samo jednom izvoditelju – rekao je Briški.
Posebno je istaknuo da je predmet nabave određen na temelju dokumenata kojima je istekao rok trajanja te da balirani otpad u Brezju ima različite ključne brojeve otpada i da se stoga ne zna o kojoj se vrsti otpada radi i o kojoj količini.
-Nadalje, imate vještačenje provedeno 2015. i 2016. godine vezano uz MBO koje dokazuje da količina otpada koju oni mogu obraditi je puno manja od propisane natječajem. No ono najbitnije je da je posjednik otpada Varkom, a ne Grad Varaždin i tu Grad, bez obzira na ponudu, gubi odmah nekakvih 40 milijuna kuna po sadašnjoj ponudi jer nije u sustavu PDV-a – naglasio je Briški.
O najavljenom referendumu
Briški je bio sudionik Zbora građana održanog u ponedjeljak u Biškupcu, na kojem je tema također bila sanacija baliranog otpada, a Briški tvrdi da niti od gradonačelnika Nevena Bosilja niti od njegovog zamjenika Miroslava Markovića nije dobio odgovor na sva pitanja.
-Bila je informacija da se razmišlja o raspisivanju referenduma, pa je moje ključno pitanje – ako se na referendumu građani izjašnjavaju sa ZA ili PROTIV, jedino pitanje koje može biti je jeste li za ili protiv da se ove bale zbrinu za 200 milijuna kuna – kazao je Briški.
Rekao je i da je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u zapisniku iz 2015. ili 2016. godine utvrdila da je otpad kalirao čak do 30 posto.
-Imate manje od 60 tisuća tona miješanog komunalnog otpada baliranog u Brezju s područja grada Varaždina. Znači da ta cijena od 200 milijuna kuna bi mogla biti puno manja nego je ona sad. Prema tome, mislim da bi se netko stvarno morao pozabaviti s tim pitanjem jer rješenje postoji. Struka uvijek može dati rješenje, a ono je postojalo i dosad. Nažalost, po meni tu politika koči najviše – ustvrdio je.
Briški je također napomenuo da je balirani otpad već obrađen čemu, naglasio je, u prilog ide i cijena koju su građani Varaždina plaćali svih tih godina kada se otpad balirao. Smatra kako bi ponovno trebalo napraviti kategorizaciju otpada i to utvrditi, pa prema tome odrediti predmet nabave.
-Ja ću dalje poduzimati korake vezane uz stvarno utvrđivanje sastava baliranog otpada, bilo po nekom neovisnom laboratoriju kojeg će netko drugi isfinancirati da oni dođu to pogledati ili će ipak nekakva gradska vlast utvrditi da bi to trebala napraviti. Za daljnje korake u rješavanju bala sve ovisi o gradskim vijećnicima koji donošenjem ili nedonošenjem proračuna indirektno utječu na to što će se dogoditi – kazao je Briški.
Navodi i kako je rješenje vrlo jednostavno.
-Ako odredite da je u balama ključni broj 19 obrađeni otpad, taj otpad možete izvesti, za razliku od onog gdje se sad bacaju sumne u pogodovanje da je on namjerno stavljen pod ključni broj 20 da ga se ne može izvesti pa da onda možete tu u Hrvatskoj po nekim drugim kriterijima opet pogodovati nekome. Kad se odredi predmet nabave, onda super, onda ide međunarodni natječaj i imate dosta pravnih subjekata koji mogu također nekim drugim postupcima obraditi taj otpad – tvrdi Briški.
Podsjetio je i na vještačenje pogona za MBO koje je 2016. godine proveo institut u Leobenu koji u svojim zaključcima na pitanje može li se u MBO-u obraditi balirani otpad jasno navodi – NE.
-Zbog tehnologije instalirane u pogonu za MBO i njegovog kapaciteta koje je vještačenje Leobena i vještačenje Geotehničkog fakulteta prikazuju da se u MBO-u uz nekakva investiranja od 10 milijuna eura može postići maksimalni kapacitet od 72 tisuće tona. Naručitelj, Grad Varaždin, u svom javnom nadmetanju traži nekoga tko ima dozvolu za 95 tisuća tona. Ključno je pitanje, ako je Varaždinska županija izdala MBO-u te iste godine, dakle 2016. kad je rađeno i vještačenje, dozvolu na 95 tisuća tona, onda netko na Županiji ili nije napravio svoj posao ili je koristio dokumentaciju koja ne odgovara činjeničnom stanju – zaključio je Briški.
ak/vzaktualno.hr
