Kritičari su istaknuli: „Nacionalni roman koji probija sve granice“ (Dragan Jurak), „Peričić u postmodernističkom stilu Križanića i njegovo vrijeme koristi kako bi progovorio o našem 21. stoljeću“ (Denis Derk), „zadivljujući amalgam… najbolja dosadašnja Peričićeva knjiga, ali i jedna od najzanimljivijih domaćih romansiranih biografija uopće… ono što nije ostvario Krleža, ostvario je Denis Peričić“ (dr. sc. Mario Kolar)
U četvrtak, 9. ožujka, s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ bit će predstavljen roman „San o Križaniću“ varaždinskoga književnika Denisa Peričića u izdanju zagrebačke nakladničke kuće Hena com.
Uz autora, na predstavljanju će sudjelovati urednik knjige Kruno Lokotar i književnik Marko Gregur. Kruno Lokotar je istaknuti kritičar, najpoznatiji hrvatski urednik i potpredsjednik Hrvatskog društva pisaca. Marko Gregur višestruko je nagrađivani romanopisac, urednik književnosti u „Vijencu“ i tajnik Društva hrvatskih književnika.
Roman „San o Križaniću“ slobodno je fikcionalizirana biografija Jurja Križanića – nedvojbeno najzačudnije, no zacijelo i najzanimljivije osobe u hrvatskoj, a možda i cjelokupnoj europskoj povijesti.
Juraj Križanić, rođen 1617. ili 1618. kod Ozlja, školovao se u Ljubljani, Grazu, Bologni i Rimu. Bio je župnik u Varaždinu i Nedelišću, zatim je preko Poljske pošao u Moskvu, pa je, vrativši se bolestan preko Trnave i Beča, sudjelovao u diplomatskoj misiji u Carigradu, potom je u Rimu obnašao mnoge važne dužnosti, da bi se, bez Papina blagoslova, preko Ukrajine uputio ponovno u Moskvu sa željom da ujedini Rimokatoličku i Pravoslavnu Crkvu, ali i sve slavenske narode. Ruski car ga je prognao u Tobolsk, u Sibiru. Ondje, „na kraju svijeta“, Križanić je proveo 15 godina napisavši, na sveslavenskom jeziku koji je sam osmislio, cijelu biblioteku knjiga o ujedinjenju crkava i ulozi Rusije u svjetskom poretku. Kad je amnestiran, dolazi u Vilnius, gdje postaje dominikanac, no želja mu je vratiti se u Rim i domaju. Na tom putu priključuje se vojsci poljskoga kralja Jana Sobjeskog koja 1683. spašava Beč od osmanlijske opsade, no ondje i pogiba.
Roman je već požeo iznimno pohvalne kritike. Tako Dragan Jurak („Kritika HDP“) piše da je posrijedi „roman mnogih vizija“ i „nacionalni roman koji probija sve granice“.
Denis Derk („Večernji list“) ističe: „dinamična priča o čovjeku nemirna duha… Peričić u postmodernističkom stilu Križanića i njegovo vrijeme koristi kako bi progovorio o našem 21. stoljeću“.
Dr. sc. Mario Kolar („Vijenac“) u tekstu „Konačno dosanjan Križanić“ piše: „…zadivljujući amalgam… najambicioznija i najsloženija – riječju, najbolja dosadašnja Peričićeva knjiga, ali i jedna od najzanimljivijih domaćih romansiranih biografija uopće… ono što nije ostvario Krleža, ostvario je Denis Peričić“.
vzaktualno.hr
