Krunoslav Mikec iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, za HRT je napravio analizu zime u Hrvatskoj, a donosi i veliku prognozu za proljeće i ljeto, prenosi Index.
Prema ocjeni Copernicusa, službe za klimatske promjene Europske Unije, protekla je zima u Europi bila druga najtoplija od 1979. godine. Bila je neznatno toplija od zima 2006.-2007. i 2015.-2016. te hladnija samo od zime 2019.-2020., koja je do sada bila najtoplija.
Prema klimatološkoj ocjeni DHMZ-a, zima 2022.-2023. u Hrvatskoj je prema temperaturnim prilikama bila u kategorijama “toplo” i “vrlo toplo”, a prema oborinskim u većini je krajeva bilo “kišno” i “vrlo kišno”, samo na sjeveru i jugu Jadrana “normalno”, prenosi Index.
Prosinac je bio zamjetno topliji nego što je uobičajeno, siječanj je također bio topliji, ali uz manje pozitivno odstupanje nego u prosincu, a u veljači je srednja mjesečna temperatura bila uglavnom oko klimatološki srednjih vrijednosti. Višak je oborine zabilježen u većini područja u prosincu te posebno u siječnju, a u veljači je veći dio Hrvatske prema oborinskim prilikama bio u kategoriji “normalno“.
Prema najnovijim trenutačno dostupnim dugoročnim prognostičkim izračunima, velika je vjerojatnost za nastavak trenda iznadprosječne topline – svi bi mjeseci do kraja ljeta trebali biti barem malo topliji od prosjeka, a neki i više.
Ožujak je već u svojoj prvoj polovini prilično topliji nego što je uobičajeno, a podjednako će vrlo vjerojatno biti i u nastavku mjeseca. I preostala dva proljetna mjeseca – travanj i svibanj – vjerojatno će obilježiti iznadprosječna toplina.
No u drugoj polovini proljeća izglednije je još nestabilnije vrijeme od dosadašnjeg. Naime, u dijelu travnja te osobito svibnja postoji povećana vjerojatnost za češće dolaske vlažnog zraka u naš dio Europe. U takvim okolnostima može biti više dana s oborinom, moguće i s većom količinom u nekim dijelovima Hrvatske.
Nije isključen ni poneki slabije ili jače izraženi hladni prodor koji bi u travnju ili početkom svibnja u kopnenom području mogao uzrokovati pojavu mraza – za biljke jako opasnog i štetnog.
Što se pak ljeta tiče, iznadprosječna toplina u cijeloj Hrvatskoj još je vjerojatnija nego tijekom proljeća. Pritom je u lipnju povećana vjerojatnost za manje pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od klimatološki srednjih vrijednosti nego u srpnju i kolovozu.
Uz to, u barem dijelu lipnja moglo bi biti više dana s kišom, vjerojatno najčešće s lokalnim pljuskovima, i to osobito u unutrašnjosti Hrvatske.
vzaktualno.hr / index.hr / hrt.hr
