Varaždinska županija u ponedjeljak je ugostila brojne stručnjake, župane, gradonačelnike i načelnike Varaždinske, ali i susjednih županija na Prvoj konferenciji o cestama Sjevera, s temom Mreže brzih cesta, na najvećem skupu o cestovnoj izgradnji na sjeveru Hrvatske, održanom u hotelu Turist.
Na konferenciji kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske sudjeluje potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Bit će održano nekoliko panela, a teme su Kapitalne županijske potrebe i strateški interesi hrvatskog Sjevera, Uloga cesta i značaj zaobilaznica za razvoj i život županijskih središta, te prevladavanje kritičnih točaka te Iskustva i potrebe u provedbi kapitalnih projekata i redovitom održavanju, te utjecaj cesta na razvoj turizma.
Župan Anđelko Stričak u uvodu je kazao da je, kada se ranije raspravljalo o mreži brzih cesta, dobio potporu svih župana u ovom dijelu Hrvatske. Na području Varaždinske županije postoji dio autoceste u duljini 45 km te devet državnih cesti u duljini od 100 km. Registrirano je oko 110 tisuća vozila i kada se tome pridoda tranzit i dolazak turista kojih je sve više te kada se uzme u obzir da se na prostoru županije nalazi 90 zona, sve to upućuje na potrebu izgradnje mreže brzih cesta.
-Raduje me što smo započeli s izgradnjom, budući da je prvi dio brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Jesenje - Krapina praktički pred početkom. Razgovaramo sa Slovencima gdje izgraditi most koji bi povezao Podravsku magistralu prema Sloveniji. Kada ćemo izgraditi mrežu cesti promet će biti sigurniji i napravit ćemo iskorak kada je u pitanju u gospodarstvo. Veseli me podrška Vlade premijera Andreja Plenkovića, što potvrđuje dolazaka ministra Olega Butkovića – rekao je Stričak.
Nakon pozdravnog govora župana, skup je otvorio ministar Butković, uz poruku da je dobro zbog javnosti i građana što se mnogo poduzima po pitanju cestovne infrastrukture.
-Mi smo u velikom investicijskom ciklusu kada se govori i prometnoj infrastrukturi koji iznosi oko 3,5 milijardi eura većinom zahvaljujući sredstvima EU fondova. Tu su uz ceste, željeznica, luke, zračne luke. Što se tiče cestovne infrastrukture postoji potreba za određene županije da se brzim cestama povežu s autocestama. Zaista nas očekuje veliki ciklus u tom pogledu. Prije par godina imali smo velike probleme u sustavu funkcioniranja prometnica. Jedan od dobrih poteza je što nismo prodali dio autoceste, što je planirala vlada Zorana Milanovića. Mi smo napravili restrukturiranje, odnosno refinanciranje kreditnih obveza i danas naše autoceste funkcioniraju. Ne samo da se uredno otplaćuju krediti, već se grade i nove dionice autocesta – naglasio je Butković.
Od ostalih projekata, izdvoji je nekoliko značajnih i velikih poput Pelješkog mosta, gdje je cijeli proces imao određenih izazova, rekao je Butković dodajući da je unatoč svemu projekt sjajno odrađen s pristupnim cestama te da je upravo Pelješki most povukao najveći iznos iz EU fondova.
Spomenuo je i 5C koridor u Baranji i izgradnju druge cijevi tunela kroz Učku kao neke od projekata čijim će se dovršetkom okončati faza realizacije velikih projekata. Dodao je da su svi ti projekti uvelike utjecali na ukupni gospodarski rast.
Govoreći o cestama na sjeveru Hrvatske, Butković je spomenuo činjenicu da nedostaju brze ceste. Ponovio je da je jedna brza cesta Varaždin – Krapina, Popovec - Marija Bistrica - Zabok gdje je bio određeni zastoj zbog osiguranja financija te brza cesta prema Virovitici i graničnom prijelazu Terezino polje, gdje će se dio osigurati iz EU sredstava. Zaključio je kako je zadnja brza cesta od spomenute četiri ona od Križevaca do Koprivnice.
-Kada govorimo o tim brzim cestama, i ovima na sjeveru Hrvatske, ali i na razini cijele Hrvatske, radi se o okvirnom iznosu od otprilike milijardu eura. U financijskom smislu nećemo imati problema osigurati te iznose - poručio je ministar, a kao izazov je najavio da treba ubrzati cjelokupni proces ishođenja svih potrebnih dokumenata i dozvola kako bi se moglo početi s natječajima.
Dodao je kako su uz mrežu brzih cesta važne i obilaznice velikih gradova te spomenuo skori početak projekta izgradnje obilaznice oko Čakovca kroz mjesto Šenkovec, ali i obilaznicu koja bi rasteretila promet kroz susjednu Općinu Nedelišće kraj Čakovca.
Što se tiče obnova prometnica pohvalio je Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju što su jako dobro iskoristile Fond solidarnosti kroz koji je saniran veliki broj prometnica, a riječ je o iznosu za te dvije županije od nekoliko desetaka milijuna eura.
Na jednom od panela predstavljeni su strateški projekti svake županije u cestovnoj infrastrukturi, gdje je župan Stričak, govoreći o značaju brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Jesenje -Krapina. Naglasio je da je cilj ovog projekta povezati središta dviju županija. Dodao je da će to doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva, ali i drugim područjima poput turizma. Najavio je u slijedećih mjesec ili dva potpisivanje ugovora između Hrvatskih cesta i izvođača te početak radova. Naveo je i druge projekt u cestovnoj infrastrukturi na području županije zaključujući kako se radi o pravom investicijskom boomu koji iznosi oko 100 milijuna eura.
Matija Posavec, župan Međimurske županije, kazao je da mreža brzih cesta na sjeveru Hrvatske mora počinjati tamo gdje i počinje regija sjever a to je u Međimurskoj županiji. Naglasio je kako se radi o izrazito dinamičnom gospodarskom području i vrlo gustom prometu koji treba dobru i kvalitetnu mrežu brzih cesta, ali i ostalih prometnica.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, napomenula je kako je brza cesta Varaždin - Krapina važna iz više razloga, a prije svega zbog gospodarstva i razvoja turizma.
-Važna nam je brza cesta u tom pravcu, kao i dovršetak brze ceste od Zaboka preko Marije Bistrice prema Popovcu. Sve su to pravci koji povezuju našu županiju sa susjednim županijama i Slovenijom što je još bitnije kada se uzme u obzir da je Krapinsko-zagorska županija proizvodno izvozno orijentirana - zaključila je Petek.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić je u panelu kao ključnu stvar istaknuo bolju prometnu povezanost Varaždina i Čakovca i da je taj proces već u tijeku. Najavio je već spomenute obilaznice koje će se graditi ali i mogućnost gradnje novog mosta preko Drave.
Naglasio je i važnost postignutog konsenzusa gradnje brze ceste od Varaždina prema Krapini, odnosno Đurmancu kraj Krapine gdje će brza cesta stići.
s.kalajdžija/vzaktualno.hr