Međunarodni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva Interslast, koji je ove godine doživio i svoje 12. izdanje, desetu se godinu zaredom održava u Krapinsko-zagorskoj županiji, a na kongresu u Termama Tuhelj sudjeluju Hrvatska, Armenija, Australija, Brazil, Izrael i Slovenija, koja je i zemlja partner.
Glavna tema dvodnevnog kongresa su Izvorni slastičarski proizvodi u svijetu, a Slovenija će predstaviti nekoliko svojih najistaknutijih slastičara, kao i slovenske turističke destinacije.
U sklopu kongresa bit će održan Pastry cup of Croatia – natjecanje slastičara seniora Alpe Adria i zemalja bivše Jugoslavije, ARTslast – natjecanje juniora i učenika srednjih slastičarskih škola Hrvatske, Slovenije i bivše Jugoslavije te Folkslast – promocija izvornih hrvatskih slastica iz četiri hrvatske županije. Osim toga, sudionici Interslasta moći će kušati više od 200 vrsta kolača i slastica iz Hrvatske, Europe i drugih dijelova svijeta.
Stručnu razinu obogatit će hrvatski i slovenski predavači iz Instituta za nutricionizam Ljubljana, Izobraževalnega centra IC Piramida Maribor, Agronomskog fakulteta Zagreb. Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Zagreb, Farmaceutskog fakulteta Zagreb i drugi.
Organizator Interslasta je Novinsko poduzeće Robinson iz Zagreba, visoki pokrovitelj je Krapinsko-zagorska županija, a partner Vlada Republike Slovenije, dok su stručni pokrovitelji Hrvatski kuharski savez i Udruga slastičara Hrvatske.
Interslast su otvorili zamjenik slovenskog veleposlanika Miha Fatur i župan Željko Kolar.
-Nakon prvih dvaju Interslasta održanih u Istri, Krapinsko-zagorska županija desetu je godinu domaćin ovoj manifestaciji. Moj je bio prijedlog da se Interslast preseli u našu županiju. Smatrali smo, naime, da je to zbog imidža destinacije bitno i ovo što se danas događa dokaz je da smo bili u pravu. Svake je godine sve više sudionika i teško bi bilo reći tko u ovih deset godina, iz koje zemlje, s kojeg kontinenta nije bio ovdje da prezentira svoje slastice – istaknuo je župan.
Posebno je naglasio još jednu vrijednost održavanja Interslasta upravo u Zagorju.
-Naši učenici strukovnih škola vezanih uz turizam i ugostiteljstvo imali su prilike vidjeti kako se to radi u ostatku svijeta, mogli su koristiti znanja i iskustva vrhunskih chefova i slastičara iz cijelog svijeta i to je nešto što ne možete platiti – istaknuo je Kolar te dodao da je s druge strane ovo i odlična promocija za Zagorje.
-Promovirali smo Zagorje kao turističku destinaciju, naše gastro proizvode i ponudu i vjerujem da radimo jako dobra posao. Zemlje partneri se mijenjaju, uspostavljamo dublju suradnju s ambasadama raznih zemalja, naše udruge se uključuju u Interslast – ne samo da je sve slatko, nego je doslovce užitak i za oči – zaključio je župan Kolar.
Miha Fatur, zamjenik slovenskog veleposlanika izrazio je zadovoljstvo što je upravo Slovenija ove godine zemlja partner na Interslastu.
-Mi imamo doista dugu tradiciju dobre gastronomije, mnogo pažnje usmjeravamo baš na slastice, a kraljica naših slastica svakako je potica koju radimo već u više od 50 različitih verzija. Danas se ovdje predstavljamo s Velikom poticom iz Pehtrana. Ponosni smo i na naše bledske kremšnite, bogatu prekmursku gibanicu i ljubljanske štrukle koji su slični zagorskim štruklima – rekao je Fatur.
Prema gruboj procjeni, Hrvatskoj nedostaje oko 300 slastičara, a na pitanje je li takva situacija i u susjednoj nam zemlji, zamjenik veleposlanika je odgovorio da se obje zemlje suočavaju sa sličnim problemima kada je riječ o radnoj snazi.
-I u Sloveniji imamo problema, ne kao u Hrvatskoj, ali Vlada se trudi da te nedostatke riješi i da imamo sve kapacitete popunjene – kazao je kratko Fatur.
Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson naglasio je da je ovogodišnji Interslast okupio gotovo 400 sudionika iz cijele Hrvatske, od Osijeka do Dubrovnika.
-Zadovoljni smo odazivom, a svake godine je sve veći interes za ovom manifestacijom. Naglasak je na nekoliko segmenata, a prvi je na izvornom hrvatskom slastičarstvu. Znate da Hrvatska ima slastičarsku baštinu pa je iz tog razloga danas ovdje 13 udruga iz pet županija koje će ovdje predstaviti stare izvorne kolače, a to je uvijek atrakcija, posebno za one posjetitelje iz drugih krajeva Hrvatske koji neke slastice nisu niti vidjeli niti jeli – rekao je Odobašić.
Dodao je kako je ove godine bio iznimno velik interes za natjecanje na koje se javilo oko 60 ekipa srednjih slastičarskih škola s područja Alpe Adria.
-Veliko povećanje u odnosu na prošlu godinu i prijavile su se 52 ekipe seniorskih slastičara i hobi slastičara. Natječu se u tri kategorije, prva je orehnjača kao naš stari tradicionalni kolač, Slovenci rade potice, ovdje imamo dosta potica na natjecanju. Nakon toga, odabrali smo breskvice i makaronse. Uzeli smo jednu moderniju slasticu koja postaje sve popularnija u svijetu – rekao je Odobašić.
Branko Čukelj , član žirija, istaknuo je kako je na njima da vide što će kuhari i kuharice te slastičari islastičarke predstaviti okusom i vizualno. Uz profesionalne kuhare i slastičare sudjeluju i učenici koji imaju svoje eksponate.
Čukelj je dodao kako svaki sudionik može sudjelovati s jednim, dva ili tri kolača, a ove godine prijavljeno je 68 natjecatelja ,odnosno sudionika. Dodao je još kako je to veliki broj kolača koji žiri mora probati, ali se organiziraju na način da jedna grupa ocjenjuje jedan kolač, a druga grupa drugi, kako bi lakše donijeli odluku o najboljem.
Kod tradicionalnih kolača najviše će se cijeniti tradicija, ali i inovativnost tih kolača. Na primjer, kod orehnjače i makovnjače cijeniti će se sam sastav file, koliko je ima, kakvo je tijesto, ali i sam izgled kolača.
Čukelj je ujedno naglasio da HKS od 20. do 24. studenoga organizira Dane hrvatskog kulinarstva u Osijeku, pa je pozvao učenike i kuhare da dođu na 15. natjecanje kuhara, 13. natjecanje učenika i 10. natjecanje slastičara, na kojem će se izabrati prvaci Hrvatske u kulinarstvu i slastičarstvu.
Dodajmo i kako će tijekom cijelog kongresa posjetitelji na štandovima imati priliku kušati izvorne slastice iz četiriju hrvatskih županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske.
aj/vzaktualno.hr
