Proračun Međimurske županije za 2024. godinu, kao najvažniji strateški financijski dokument, tema je o kojoj su u utorak raspravljali članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, a proračun im je prezentirao župan Matija Posavec.
Prijedlog proračuna župan će uputiti Županijskog skupštini na usvajanje 21. prosinca, no prije toga potrebno je uskladiti ga sa socijalnim partnerima.
-Proračun će biti razvojan i ambiciozan s jedne, a s druge strane vrlo socijalno osjetljiv, gotovo najosjetljiviji u Hrvatskoj od svih županija. U svom konsolidiranom dijelu, proračun će biti nešto veći od 90 milijuna eura, a u dijelu bez proračunskih korisnika, dakle samo Međimurska županija, 30 milijuna eura, od čega će više od 90 posto poreznih prihoda ići što iz prihoda samih poreza, što iz europskih sredstava. Prema tome, proračun je vrlo realan – rekao je Posavec.
Istaknuo je kako će na proračun biti naslonjeno gotovo 60 kapitalnih projekata od kojih su neki krenuli, neki će krenuti, a za neke se čekaju suglasnosti.
-I dalje zadržavamo visoki stupanj podrške prema svim strukturama našega društva - od djece u vrtićima, preko osnovnoškolaca, srednjoškolaca, studenata, poljoprivrednika, poduzetnika, udruga i svih onih koji su na neki način vezani uz županijski proračun kroz koji je obuhvaćena gotovo polovica našeg stanovništva. To je dobro jer na taj način pružamo r<partnersku ruku suradnje – kazao je međimurski župan.
Riječ je o nizu projekata iz poduzetništva, kao i iz drugih segmenata, a kada je riječ o kapitalnim projektima, u ovom trenutku čeka se suglasnost i sudbina 17 projekata u sustavu obrazovanja, odnosno prilagodbe na jednosmjensku nastavu, a na natječaj su prijavljene i tri srednje škole – Gospodarska, Gimnazija i Srednja škola Prelog.
-Osim toga, tu je i devet projekata iz javne turističke infrastrukture, sedam iz sustava energetske obnove, niz projekata iz područja klimatskih promjena, zdravstvenog sustava, Razvojnog sporazuma Sjever. I dalje će najviše aktivnosti u ulaganju biti u pozicijama obrazovanja i zdravstvenog segmenta, bez obzira na sve što nas iduće godine čeka. Na taj način želim i očekujem rast brojki, brojke gospodarske su dobre. Međimurska županija se prema zadnjim pokazateljima, a to je bilo prezentirano na danima regionalnog razvoja, pokazala kao lokomotiva gospodarskog razvoja prema glavi stanovnika – istaknuo je Posavec.
Iznio je i zanimljiv podatak da je ukupni izvoz u Hrvatskoj, koji je gospodarski segment koji znači snagu i razvoj gospodarstva, po glavi stanovnika 4300 eura, dok je u Međimurju više od 8100 eura te da je iduća po redu Varaždinska županija s 6700 eura.
-Svi drugi su ispod nacionalnog prosjeka od 4000 eura. To je najslikovitiji pokazatelj i produktivnosti naših ljudi, gospodarske snage i te neke izvozne orijentiranosti koja, kada govorimo o sjeveru hrvatske, gospodarski drži i sve ostale iznad vode - zaključio je župan Posavec.
Druga bitna točka dnevnog reda sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća je obrazovanje i održivi razvoj te kako kreirati radna mjesta u budućnosti, rekao je predsjednik Vijeća Elvis Novak.
-U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. godine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi strukturnu reformu u sustavu odgoja i obrazovanja. Jedan od ciljeva reforme je povećati relevantnost srednjoškolskog obrazovanja povećavanjem broja upisa u opće i srednje škole, odnosno gimnazije, a istodobno bi se smanjivao udio strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Sad je pitanje za poslodavce i koje su potrebe njihove radne snage. Koje radne snage nedostaju u Međimurju? Upravo stoga smo pozvali predstavnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji svake godine u prosincu daju neke smjernice o tome koji obrazovni programi bi se morali upisivati, stipendirati te koji programi bi se morali smanjivati – naglasio je Novak.
Dodao je kako smatra da je upisna politika vrlo bitna, pogotovo jer je došlo do pada broja učenika u ostalim dijelovima države.
-Upisne kvote su sve manje i manje. Jesu li nam potrebne gimnazije ili nam je više potrebno strukovno obrazovanje? Želimo naći taj optimalni omjer između gimnazijskog i strukovnog obrazovanja – zaključio je Novak.
ak/vzaktualno.hr
