U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini je u petak, 23. veljače 2024. godine, održana proširena sjednica Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Krapina, na kojoj su sudjelovali ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan te župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
Ministar Damir Habijan uvodno je rekao da 2,4 milijarde eura ili dobiti od više od 200 milijuna eura govore o tome koliko je jaka snaga poduzetništva i gospodarstvenika u Krapinsko-zagorskoj županiji. Proširenoj sjednici prisustvovao je veliki broj gospodarstvenika te je ministar imao priliku čuti njihova razmišljanja, probleme i izazove s kojima se nose.
– Dijapazon je doista širok, prošli smo sve teme, a fokusirali smo se, naravno, na gospodarstvo i obrtništvo, no dotakli smo se i nekih drugi stvari, segmenta ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ono što je za gospodarstvenike, za obrtnike najbitnije, to je onaj akcijski plan koji smo krajem prošle godine usvojili na Vladi RH, a tiče se parafiskalnih davanja, odnosno smanjenja parafiskalnih, neporeznih davanja. To je nešto što se, kada komunicirate s gospodarstvenicima i poduzetnicima, najčešće spominje kao jedan kamen spoticanja te velik teret i uteg u njihovom poslovanju. Zato mi je drago da smo do kraja ovog kvartala, da ćemo ovih 70 mjera što se tiče akcijskog plana rasterećenja, zapravo završiti. Radi se o iznosu od 132,7 milijuna eura – rekao je Habijan i dodao da je pritom najzanimljivije ukidanje vodnog doprinosa te da će uskoro početi zakonska procedura izmjena i dopuna zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.
Upoznao gospodarstvenike s mjerama, fondovima i javnim pozivima za bespovratna sredstva
Riječ je o horizontalnoj mjeri koja se ne odnosi samo na gospodarstvenike, već obuhvaća i kućanstvo te fizičke osobe.
– Odnosi se na naknadu opće korisne funkcije - šuma, nekih dodatnih devet milijuna eura. Umanjenje i u određenom segmentu ukidanje sudskih pristojbi i niz drugih parafiskalnih davanja ili neporeznih davanja. Ono o čemu smo također razgovarali tiče se administrativnih rasterećenja. Do kraja ove godine 132 milijuna eura upravo u vidu smanjenja tih rasterećenja i ova druga 132 milijuna do kraja sljedeće godine. Dakle, ukupno 265 milijuna eura u vidu ukidanja administrativnih obveza, u vidu smanjenja broja obveznika koji su obuhvaćeni tim administrativnim opterećenjima, ali i optimizaciji, digitalizaciji cjelokupnog procesa – najavio je ministar.
Što se tiče energetike, rekao je, ključna je samodostatnost te je cilj da Hrvatska što više energije proizvodi na hrvatskom tlu i da ima što veći udio u obnovljivim izvorima energije, pri čemu smatra da je odlična strateška odluka bila početak rada LNG-a 2021. godine. Najavio je dva nova plinovoda, jedna trasa je Bosiljevo – Sisak – Kozarac i druga Lučko – Zabok, dakle dva nova kraka prema Sloveniji i Mađarskoj.
– Ovdje smo danas predstavnike trgovačkih društava, odnosno gospodarstvenike, obrtnike i poduzetnike upoznali i s bespovratnim sredstvima, odnosno s onime što slijedi u ovom kratkom razdoblju, a to je, primjerice, poziv iz modernizacijskog fonda, kao i drugi javni pozivi i fondovi koje raspisujemo – kazao je ministar i dodao da je, što se tiče modernizacijskog fonda, do 2030. godine na raspolaganju gotovo milijardu i 200 milijuna eura.
Uskoro će biti raspisan nastavak poziva od 37,7 milijuna eura koji se tiču poduzetnika prerađivača, a bit će uključeni i poljoprivrednici za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrošnju. Osim toga, najavio je još jedan poziv za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za javne isporučitelje vodnih usluga.
Gospodarski jaka županija
Župan Željko Kolar zahvalio se gospodarstvenicima na svemu što čine za razvoj Krapinsko-zagorske županije. Rekao je da su od 2013. godine kontinuirani rast prihoda i dobiti te ulaganja prije svega u ljude, a onda i u nove tehnologije.
– To je dovelo do toga da imamo pokrivenost uvoza izvozom od 1,6 do 1,8 posto i to već niz godina. To je dovelo do toga da je Europa prepoznala kvalitetu proizvoda naših gospodarstvenika, a ulazak u Schengen i euro valuta će biti još jedan dodatan poticaj boljem izvozu našeg gospodarstva – kazao je Kolar i naglasio da suradnja između gospodarstva svake jedinice lokalne samouprave, županije i resornog ministarstva može dovesti do odličnih rezultata.
Iako je veliki zagovornik Hrvatske u Europskoj uniji i iako smatra da je puno stvari napravljeno preko EU fondova, ističe da, prije svega, Hrvatska i jedinice lokalne samouprave moraju voditi brigu o sebi, što se pokazalo tijekom koronakrize kada su granice bile zatvorene.
– Drago mi je da smo ministru mogli prezentirati naš projekt Invest in Zagorje, smatram da jedna takva platforma za potencijalne ulagače ima svoju prednost i ova potvrda svrstavanja naše županije u top 10 regija u Europi za ulaganje je sigurno jedan dobar povod da se dodatno brendiramo, da iskoristimo to za dodatnu promociju i, ono što je najbitnije od svega, da budemo otvoreni za investicije, da budemo brzi i učinkoviti u izdavanju građevinskih dozvola i papirologije koja je potrebna za investicije. Europa je rekla za ovo novo financijsko razdoblje - „zeleno i digitalno”, a mi smo još to u Zagorju dodali „pametno” – naveo je župan i dodao da su sve najveće krapinsko-zagorske tvrtke u velikom investicijskom ciklusu, ali i da dolaze nove tvrtke na područje Zagorja koje investiraju u visini od 16 pa do 55 milijuna eura, što znači nova zapošljavanja i nove prihode.
Spomenuo je potom nedostatak radne snage, što je potrebno rješavati kroz obrazovni sustav, ali i kroz integraciju stranih radnika u društvo budući da je u proizvodnji neophodno njihovo zapošljavanje.
Gospodarski razvoj Krapine
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović pozdravio je ministra Habijana, istaknuvši kako ministar dolazi iz sjeverozapadnog, gospodarski najjačeg dijela domovine.
– Krapina, osim što je povijesno i kulturno središte naše županije, možemo reći da je i gospodarsko jer ako se uzmu podaci u samom gospodarstvu i obrtništvu, ovdje na području grada radi najveći broj radnika. Ono što mi je posebno drago, kada se gledaju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kontinuirano pada broj nezaposlenih, ali isto tako kontinuirano raste broj zaposlenih – kazao je Gregurović.
Naglasio da te brojke ne odstupaju puno, što znači da, iako je jedan dio sugrađana otišao u inozemstvo, taj broj nije tako velik kako se percipira u javnosti jer upravo brojke to demantiraju.
– Posebno mi je drago da se gospodarstvo ovdje razvija i u proteklih 10-ak godina sagrađeno je niz novih sala, novih poslovnih subjekata, i to ne možda trgovačkih centara, nego i realnog gospodarstva, drago mi je da je nekoliko investicija u najavi ovdje baš na području grada Krapine i to je ono što nas posebno veseli – istaknuo je gradonačelnik.
Kako je dodao, gospodarstvu mogu pomoći Vlada RH i resorna ministarstva za svojim mjerama, istaknuvši pritom značaj mjera za regulaciju cijena energenata, ali i niz natječaja na koji su se poduzetnici mogli javljati.
– Ono što gradovi i općine mogu napraviti, a to smo napravili i mi u Gradu Krapini, je da već dugi niz godina, praktički dvadesetak, imamo isti iznos komunalne naknade, nismo ga dizali neovisno o rastu svih ostalih troškova. Ono što smo kontinuirano smanjivali je komunalni doprinos, tako da smo i na taj način pomogli gospodarstvu. To nam se vratilo od strane gospodarstvenika, poduzetnika i obrtnika jer ako gledamo prihode od poreza na dohodak, 2013. godine je Grad Krapina imao prihode oko 17,5 milijuna kuna, a prošle godine smo negdje na 43,7 milijuna kuna – zaključio je krapinski gradonačelnik.
Dodajmo da je domaćin susreta, predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, na sastanku, uz okupljene gospodarstvenike, upoznao ministra s brojkama i rezultatima gospodarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji te naglasio kako se u gospodarskom smislu radi o proizvodno izvoznoj županiji.
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
