Kako piše Dnevnik.hr, Hrvatska nema dovoljno povrća za svoje potrebe, a površine pod tom kulturom smanjuju se. Sada se povrće i baca.
Podravski poljoprivrednici pobacali su svoje povrće. Otkupna cijena ne pokriva im troškove, pa su ih na taj način pokušali barem smanjiti, kada već neće zaraditi. Iz plastenika, umjesto na tržište, krastavac je bačen na njive.
- Bačen je zbog, recimo, naših otkupljivača - rekao je Željko Vedriš, povrtlar iz Starog Gradaca.
Na nepreglednim hrpama je i drugo povrće. - Kako primarno proizvodim papriku, najviše se bacilo paprike - rekao je Ivan Počepan, povrtlar iz Rogovca.
Proizvođači iz okolice Pitomače povrće su pobacali zbog niskih otkupnih cijena.
- Prva klasa išla je po 80 centi, druga po 40 centi, a na kraju bi nam još četvrtinu odbili. Po toj se cijeni doslovno ne isplati proizvesti tu papriku, a kamoli ubrati i proslijediti dalje - nadodao je Počepan.
- Mi sa 20 ili 25 centi ne možemo parirati nikome. Naberite tonu krastavaca za 200 eura, gdje je tu voda, gdje je tu prihrana, gdje su tu radnici, gdje smo tu mi? - nastavlja Vedriš.
Ulazni su im troškovi, objašnjavaju, poskupjeli, satnica berača gotovo se izjednačila s inženjerom. Otkupna cijena to ne pokriva. Vedriš kaže da je dosad bacio osam do deset tona. - Meni je bilo… čovjeku se plače. Ne mogu ja kao proizvođač gubiti pola, a netko se obogatiti na mojoj muci i dići euro više - rekao je.
Otkupne cijene sada su ipak nešto porasle, pa je bacanje stalo, ali pitanje dokad, jer tržište nije stabilno.
- Nalazimo se ispred površine gdje je u proljeće rastao proljetni kupus koji smo, nažalost, morali zaorati. Ponuđena cijena bila nam je 17 centi, a na nju mi nismo mogli odraditi svoje troškove proizvodnje - rekao je povrtlar Saša Sever.
Očajni povrtlari traže zaštitu države.
- Mi ne krivimo otkupljivače što nam nude strašno niske cijene. Jer jasno nam je da će svatko kupiti gdje mu je jeftinije, ali da bismo zaštitili domaću proizvodnju, treba se uvesti, recimo, od 1. 5. do 1. 10. da se zabrani uvoz osim kultura koje su nedostatne - nadodao je Sever.
Uvoz hrane skočio je za 11 posto. Samo povrće plaćamo 270 milijuna eura. Istodobno, domaće se baca. Treće zemlje konkurentnije su jer plaćaju jeftiniju radnu snagu i ne koriste skupa zaštitna sredstva kakve su dužne koristiti zemlje članice.
A svu hranu povrtlari nisu mogli ni donirati. Tražili su ih, kažu, da prvo plate porez.
FOTO: ilustracija
vzaktualno.hr/dnevnik.hr
