Možete li zamisliti dan bez scrollanja po omiljenim društvenim mrežama? Vjerojatno ne, jer nakon napornog rada mnogi od nas posegnu za mobitelom kako bi se opustili. U današnjem digitalnom dobu stalna povezanost putem pametnih telefona i društvenih mreža postala je dio naše svakodnevice, ali rijetko razmišljamo o posljedicama koje to nosi.
Tehnologija nam svakako donosi mnoge prednosti poput brže komunikacije i pristupa informacijama. No, njezina prekomjerna upotreba može ozbiljno ugroziti naše mentalno zdravlje i odnose s drugima. Njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer popularizirao je pojam "digitalna demencija" kako bi opisao kako intenzivno korištenje digitalnih uređaja utječe na naše kognitivne funkcije.
Digitalna demencija odnosi se na kognitivne promjene koje nastaju zbog prekomjernog oslanjanja na digitalne uređaje. Spitzer upozorava da stalno traženje informacija putem interneta i upotreba pametnih telefona može oslabiti našu sposobnost pamćenja, koncentracije i kritičkog razmišljanja.
Koliko ste se puta oslonili na naviku "proguglat ću" umjesto da se pokušate sami sjetiti nečega što ste već čuli ili pročitali? Iako je lako pronaći tisuće rezultata, koliko puta ste stvarno provjerili te izvore? Ova navika pokazuje koliko smo se udaljili od kritičkog razmišljanja, dopuštajući tehnologiji da preuzme našu ulogu u procesu učenja.
Zabrinjavajuće je i to što naša djeca danas brže uče koristiti pametne telefone nego što uče pravilno govoriti. Spitzer iznosi činjenice koje bi nas trebale potaknuti da dobro razmislimo prije nego što djeci damo te male uređaje, koji su postali produžetci našeg uma, a možda čak i naše inteligencije.
Jeste li znali da ljudski mozak ima kapacitet memorije od približno 2,5 petabajta, što je više od 2,6 milijuna gigabajta? Da bismo zamislili tu nevjerojatnu količinu podataka, to je dovoljno memorije za pohranu 3 milijuna televizijskih emisija.
Kada bismo ih sve htjeli odgledati, naš televizor bi morao biti upaljen neprekidno više od 300 godina!
Ovaj kapacitet pokazuje koliko je naš mozak moćan, no dugotrajna izloženost ekranima može smanjiti našu pažnju, otežati pamćenje i narušiti sposobnost fokusiranja.
Prekomjerno korištenje tehnologije također može povećati osjećaj stresa, anksioznosti i depresije, jer stalna povezanost putem društvenih mreža i e-mailova ometa kvalitetu sna i mentalnu ravnotežu. Zbog toga je digitalna detoksikacija ključna za očuvanje mentalnog zdravlja i poboljšanje kvalitete života.
Digitalna detoksikacija podrazumijeva svjesno i planirano odvajanje od digitalnih uređaja kako bi se obnovila mentalna energija i poboljšala koncentracija. Ova praksa omogućuje ponovno povezivanje s aktivnostima koje ne uključuju tehnologiju, poput čitanja knjiga, hodanja u prirodi ili bavljenja kreativnim hobijima.
Uvođenje "tech-free" zona u domu, poput spavaće sobe ili blagovaonice, također može pomoći u smanjenju prekomjerne upotrebe uređaja.
Umjesto drastičnih promjena, postepeno smanjenje vremena provedenog na digitalnim uređajima može biti učinkovitije. Digitalna detoksikacija nije samo prolazni trend, već nužnost u modernom društvu. Svjesnim naporom da uravnotežimo upotrebu tehnologije, možemo poboljšati kvalitetu života i mentalno zdravlje.
Uzimanje vremena za "odmor" od digitalnih uređaja ne samo da pomaže u prevladavanju problema poput digitalne demencije, već također doprinosi boljoj ravnoteži između online i offline života, što pozitivno utječe na naše emocionalno i socijalno blagostanje.
Zato, umjesto da besciljno skrolamo po TikToku ili Instagramu, odvojimo pola sata za kvalitetno vrijeme bez tehnologije – koju ionako više ne možemo izbjeći.
foto: ilustracija
e.rukav/vzaktualno.hr