U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska svjedoči značajnom trendu migracija, kako vanjskih tako i unutarnjih. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazuju na porast broja ljudi koji sele iz urbanih sredina prema manjim, ruralnim područjima, posebice u sjevernim županijama poput Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske. Istodobno, nagli rast cijena nekretnina, zabilježen u cijeloj zemlji, zajedno s povoljnijim životnim uvjetima u ruralnim područjima, dodatno potiče ovaj trend.
Prema podacima DZS-a, tri ključne županije sjeverne Hrvatske – Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska – bilježe značajan priljev stanovništva iz inozemstva, dok se broj odseljenih postupno smanjuje. Primjerice, u 2023. godini Krapinsko-zagorska županija imala je 1.240 doseljenih osoba i 750 odseljenih, dok je Varaždinska zabilježila još veći priljev, s 2.841 doseljenom osobom i 1.323 odseljenih. Međimurska županija također je imala pozitivan saldo, s 1.502 doseljena i 1.030 odseljenih.
Sličan trend primjetan je i kod unutarnjih migracija gdje na primjer, Krapinsko-zagorska županija bilježi više doseljenih (2.226) nego odseljenih (2.107), dok Međimurska županija ima gotovo uravnotežene brojke, s minimalnom razlikom između doseljenih (2.090) i odseljenih (2.093). Jedini izuzetak je Varaždinska županija, koja bilježi neznatno veći broj odseljenih (2.880) nego doseljenih (2.796), ali ukupno gledano, i ona prati opći trend migracija prema manjim naseljima.
Ovaj trend selidbe u ruralna područja dodatno potiču rastuće cijene nekretnina, koje posebno opterećuju stanovnike većih gradova. Prema Eurostatu, cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su za čak 62% u posljednjih pet godina (2018.-2023.), dok su cijene najma porasle za 18%, što je dvostruko više od prosjeka Europske unije. Ovaj rast nekretnina u gradskim područjima poput Zagreba, Splita ili Rijeke, čini posjedovanje vlastitog doma sve nedostupnijim za mnoge građane, posebice mlade obitelji i nove generacije.
Nasuprot tome, u ruralnim područjima, kao što su naselja u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, cijene nekretnina ostaju nešto niže. U nekim lokalnim jedinicama, poput Bednje u Varaždinskoj ili Budinščine u Krapinsko-zagorskoj županiji, medijalne cijene građevinskog zemljišta su niže od 1 eura po kvadratnom metru piše načelnik.hr. To predstavlja značajnu prednost za one koji žele napustiti stresan gradski život i pronaći povoljnije stambeno rješenje u mirnijim krajevima.
Osim povoljnijih cijena nekretnina, ruralna područja nude brojne druge prednosti koje privlače nove doseljenike. Blizina većih gradova, bolja kvaliteta zraka, manji stres, sigurnost i smireniji tempo života samo su neki od faktora koji su ključni za mnoge obitelji i pojedince koji biraju napustiti gradske sredine.
Kako pojašnjavaju iz Ekonomskog instituta, potražnja za nekretninama u manjim mjestima sve više raste jer ta područja nude ravnotežu između blizine urbanih centara i nižih troškova života, prenosi nacelnik.hr.
Ovaj fenomen posebno je privlačan za mlade obitelji koje traže bolju kvalitetu života, s mogućnošću posjedovanja vlastitog doma, vrta ili čak malog imanja – što je često nemoguće postići u gradovima. Osim toga, rad na daljinu, koji je postao popularniji tijekom pandemije, omogućuje ljudima veću fleksibilnost u odabiru mjesta za život, jer više nisu vezani uz radno mjesto u gradskim središtima.
Selidba iz gradova u ruralna područja postaje sve popularnija opcija, ne samo zbog ekonomskih faktora poput cijena nekretnina, već i zbog želje za mirnijim, kvalitetnijim životom. Trend povratka prirodi i života u manjim, zajednicama usmjerenim naseljima mogao bi se nastaviti i u nadolazećim godinama, dok cijene nekretnina u gradovima nastavljaju rasti.
Kombinacija povoljnijih cijena nekretnina, blizine većih gradova i smirenijeg načina života čini ruralne krajeve privlačnom opcijom za sve više ljudi – posebno u sjevernim dijelovima Hrvatske.
foto:ilustracija
e.rukav/vzaktualno.hr
