U Gradskoj galeriji Zabok održan je okrugli stol povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava, no, nažalost najveći broj nasilja još je uvijek neregistriran. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana i to su poražavajuće brojke.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar rekao je kako Krapinsko-zagorska županija, osim što potiče žene da prijave nasilje, stvara klimu u društvu da kod nas postoji nulta stopa tolerancije za bilo kakvu vrstu nasilja u obitelji.
- Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije i sama Županija kroz svoj Upravni odjel i naša sigurna kuća, već godinama radimo niz preventivnih akcija, prije svega da izrazimo svoj čvrsti stav i stajalište da ne podupiremo nikakvu vrstu nasilja i da imamo nultu stopu tolerancije - kazao je Kolar.
Dodao je kako žele ohrabriti žene da prijave nasilje.
- Prema podacima koje sam čitao ostao sam vrlo neugodno iznenađen da svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena doživi nasilje. Kad bi statistički uzeli, koliko u sigurnim kućama ima mjesta ili u koliko su se nadležnih institucija javile žene, onda bi vidjeli da ogroman broj nasilja koji se dogodio nije uopće nigdje zabilježen. Zbog toga sve te naše silne akcije, da s jedne strane potičemo žene da prijave nasilje, a s druge strane čitavo vrijeme pozivamo institucije da budu nemilosrdne u okviru zakona u kažnjavanju nasilnika jer to su uglavnom muške kukavice koje neke svoje frustracije rješavaju na način da zlostavljaju slabiji spol. I to je nešto što ne smijemo dopustiti – istaknuo je Kolar te naglasio kako je izuzetno bitno da žene imaju svoju financijsku neovisnost te da nasilnici budu ti koji su udaljeni od doma, a ne da tjeramo žrtve nasilja da napuštaju svoj dom i traže svoju sreću negdje drugdje.
- To su neke stvari koje bi trebali svih 365 dana u godini ponavljati svi dionici u društvu. Ono što je najbitnije od svega, institucije bi trebale biti brze, učinkovite i stroge u okviru zakona za počinitelje - poručio je župan Kolar.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ Snježana Romić rekla je kako nasilje nad ženama prate već niz godina i koliko god mi imali okruglih stolova, osvještavali žene i informirali javnost preko medija, nasilje je još uvijek prisutno među nama.
– Najčešće je ono rodno uvjetovano, i žene su te koje trpe nasilje. Međutim naš Dom za žrtve nasilja u obitelji Novi početak i savjetovalište pružaju pomoć svima onima koji se obrate. Vrlo često žrtve nasilja imaju određeni strah da se obrate bližnjima i institucijama i da potraže pomoć. Susjedi i oni koji su u okruženju onih koji doživljavaju nasilje, okreću glavu i jednostavno ne reagiraju. Zato je važno da putem ovakvih skupova govorimo javnosti da ne smijemo šutjeti, nego da moramo progovarati, da je nasilje uvijek među nama – napomenula je Romić i dodala kako sad imamo još jednu vrstu nasilja, a to je kibernetičko, a ono ostavlja posljedice, ne samo u virtualnom svijetu, nego i stvarnom svijetu.
Zamjenica ravnateljice Doma za žrtve nasilja u obitelji Novi Početak Aneta Škreblin govorila je o tome da ona i drugi koji izravno rade sa žrtvama nasilja u obitelji i ženama žrtvama nasilja mogu reći da ima pomaka te da se sve više govori o nasilju.
- Međutim to i dalje nije dovoljno, jer se pokazuje da je nasilje nad ženama i djevojkama najrašireniji, najuporniji i poražavajući oblik kršenja ljudskih prava žena i djevojaka koje nažalost u najvećoj mjeri ostaje ne prijavljen iz različitih razloga, kako zbog tolerancije na nasilje koje je prisutno u društvu, zbog nedovoljno jasnog osuđivanja nasilničkog ponašanja u društvu, nedovoljnog kažnjavanja, ali zapravo i stigme i srama koje žrtve osjećaju. Upravo je to rodno uvjetovano nasilje zapravo prepreka razvoju jednakosti, razvoju sigurnosti i ispunjavanju ljudskih prava koje imaju žene i djevojke i djevojčice – prokomentirala je Škreblin.
Osvrnula se na to kako na državnoj razini, zakonodavnoj razini moramo osigurati uvjete da žrtve nasilja mogu pronaći sigurno zaposlenje.
- Zaposlenje koje će biti prilagođeno njihovim potrebama i koje će im moći osigurati da podmiruju životne troškove i da skrbe za djecu ako ih imaju jer tek kad osiguramo taj dio, što je temelj, na to tek možemo nadograđivati i raditi sa žrtvama da one ostvaruju sve svoje potencijale. Vidimo i da se velik dio nasilja prelio i u online svijet i to zapravo predstavlja jedan dodatni problem jer vi teško možete pobjeći od nasilja u elektroničkom obliku s obzirom da više manje svi uvijek imamo nekakav mobitel, nekakav elektronički uređaj pri ruci i zapravo smo uvijek izloženi – završila je Škreblin.
