U sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, 23. travnja u dvorani Zgrade Scheier u Čakovcu predstavljeni su rezultati istraživanja koja su prethodila izradi monografije o Međimurju.
Monografija, koja će biti tiskana u Bibliotheci Murodravana Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, predstavlja opsežan i interdisciplinaran rad na kojem je sudjelovalo niz hrvatskih stručnjaka. Istraživanja obuhvaćaju širok spektar tema, od najranijih tragova naseljenosti Međimurja pa sve do dolaska Althanna u posjed Čakovečkog vlastelinstva 1791. godine, a drugi svezak pokriva povijest regije do današnjih dana.
Monografija je rezultat zajedničkog rada stručnjaka iz različitih disciplina, a među autorima su, uz iskusne hrvatske stručnjake, i mlađi autori koji su svojim dosadašnjim radom dokazali sposobnost obrađivanja zahtjevnih tema. Među autorima su Branka Marciuš, koja je obradila prapovijesno razdoblje, staru povijest i antiku, Mirna Ladašić Turk, koja je istraživala srednjovjekovno školstvo i kulturne aspekte, Saša Vuković, koji je radio na temi srednjovjekovne crkvene organizacije, Anđelko Vlašić, koji je obradio osmansku ugrozu, Filip Šimunjak, koji se bavio obrambenim sustavom tijekom Zrinskih te Nataša Štefanec, koja je istraživala gospodarske i društvene aspekte ranog novog vijeka. O svom doprinosu monografiji govorio je i Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, koji je obradio srednjovjekovni period.
Za autorice i autore monografije ovo je djelo vrijedno naslijeđe, ne samo za ljubitelje povijesti Međimurja, već i za buduće generacije. Rezultate istraživanja, koja su provedena u arhivima u Hrvatskoj, Budimpešti i Grazu, publici su predstavili Zoran Turk, Branka Marciuš i Nataša Štefanec.
Jedan od ključnih aspekata istraživanja bilo je ustupanje građe Muzeja Međimurja, koji je omogućio pristup bogatim arhivima i artefaktima, čime su istraživači stekli dublji uvid u povijest međimurskog kraja. Prvi pisani tragovi o Međimurju datiraju iz 1203. godine, što svjedoči o njegovoj kasnijoj dokumentaciji i dugoj povijesti. Geografski položaj Međimurja, omeđen rijekama Murom i Dravom, činio ga je prirodno zaštićenim i pogodnim za naseljavanje. Ove granice nisu samo štitile, već su omogućile razvoj poljoprivrede, koja je odigrala ključnu ulogu u gospodarskoj stabilnosti regije.
Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Međimurju je amfora iz neolitika, pronađena u Domašincu, koja se smatra najstarijim takvim nalazom u ovom području. Također, rimski grad Halikan u Sv. Martinu na Muri svjedoči o važnosti Međimurja u antičkom razdoblju.
Počeci Međimurja, vezani uz vlastelinstvo, također su bili od iznimne važnosti za njegov razvoj. Vlastelinstvo je bilo izuzetno vrijedno zbog svojih prihoda, a poljoprivreda je bila temelj gospodarstva. Tadašnji vlastelini imali su cilj naseljavati ovo područje jer su plodni tereni i prirodne granice činili Međimurje idealnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Monografija će pružati sveobuhvatan pogled na povijest Međimurja i njegovu ključnu ulogu kroz različite povijesne epohe, a prikazat će se značaj našeg kraja ne samo u prošlim vremenima, nego i u današnjem kontekstu.
vzaktualno.hr/medjiumurska-zupanija.hr
